U trenutku objave ove čitanke, nalazim se na konferenciji koju organizira portal Žene i novac. Upravo je završio panel na kojem sam sudjelovao, “Brojke ne lažu — kako čitati i pročitati financijske izvještaje?”. Petak je ponovno bio dan kad nam stižu najvažnije vijesti. Ovaj put su dobre: ponovno bilježimo rast kreditnog rejtinga zemlje. U ovoj čitanci pogledajte i o čemu nas može naučiti jedan zakon iz zrakoplovstva, zašto je važno povjerenje te koliko je pala maloprodaja u EU. A da i dalje vrijedi maksima “biti spreman, to je sve”, pokazuje i govor guvernera Vujčića s konferencije “Zagreb – financijsko središte” u utorak.
Petak, 12.11.
RAST KREDITNOG REJTINGA KOD FITCHA
Najvažnija vijest tjedna stigla je u petak: rast kreditnog rejtinga kod agencije Fitch. Sad je naš rejting BBB, s pozitivnim izgledima. Nešto mi govori da će mu navijači plavog kluba biti osobito skloni…
Š alu na stranu, da stavimo stvari u kontekst: BBB rejting trenutno imaju, primjerice, Portugal, Bugarska i Mađarska. Italija je na BBB-, dok Poljska ima A-. Razlog poboljšanju? “Fitch očekuje da će Hrvatska biti u poziciji da se pridruži eurozoni u siječnju 2023., s obzirom na značajan napredak u zadovoljavanju kriterija konvergencije i strukturnih reformi, usprkos pandemijskom šoku, a zahvaljujući političkoj podršci na široj razini eurozone za hrvatsko članstvo. To je u skladu sa službenim ciljevima vlasti, i ispred naših prijašnjih očekivanja da će to uslijediti 2024.”
Agencija dodatno pojašnjava: “Hrvatski rast bio je mnogo jači no što smo ranije očekivali, zahvaljujući boljoj izvedbi turističkog sektora i trajnoj otpornosti izvoznog sektora. Turistički dolasci u 2021. će vjerojatno dosegnuti 80% razine u 2019., pri čemu će sektor imati koristi od percepcije zemlje kao sigurnog odredišta s pristupačnom cestovnom mrežom do ključnih turističkih tržišta.” Smatram da će dolasci biti i bolji od 80%, a osobito turistička potrošnja, koja je – premda teže mjerljiva – najvažnija komponenta u procjeni učinka turizma na BDP. Fitch usto procjenjuje rast BDP-a u narednim godinama oko 4 posto. Vjerujem da možemo i više.
Može li se nastaviti rast kreditnog rejtinga? Izgledno je da bi mogao biti podignut na A, ako uđemo u eurozonu u skladu s očekivanjima. Daljnji rast kreditnog rejtinga djelovao bi povoljno i za naše poduzetnike, no o tome nešto više uskoro.
Četvrtak, 11.11.
WRIGHTOV ZAKON I VRIJEDNOST TESLE
Superstar s Wall Streeta, Cathie Wood i njen Ark Invest tvrde da Tesla ima ciljanu vrijednost od 3000 dolara do 2025. Ovih se dana Tesla nalazila između 1.000 i 1.100 dolara, s povijesnim maksimumom od 1.243,49 dolara prije nekoliko tjedana. S druge strane, iako je Aswath Damodaran priznao kako je pogriješio procijenivši Teslinu dionicu na 640 dolara, njegov model i dalje tvrdi kako je ona precijenjena. Tko će biti u pravu do 2025., ne mogu reći. No ono što mogu jest pokazati u čemu Tesla ima prednost nad drugim kompanijama u segmentu električnih vozila. To će nam otkriti jedan zakon iz proizvodnje zrakoplova, koji se koristi u strojnom učenju i umjetnoj inteligenciji. O njemu više čitajte u mom ovotjednom osvrtu.
Srijeda, 10.11.
INFORMACIJSKI BANKROT ILI VAŽNOST POVJERENJA
Globalno povjerenje je u padu kod dva najsnažnija svjetska gospodarstva, američkog i kineskog, izvještava Edelman Research. “Na sve ovo dodaje se i propadajući ekosustav povjerenja, koji je nesposoban suočiti se s goropadnom infodemijom, ostavljajući četiri institucije: poduzeća, vlade, neprofitne organizacije i medije u okruženju informacijskog bankrota te zadaće da ponovno izgrade povjerenje i stvore novi put naprijed.”
Vlasti su nakratko zadobile povjerenje građana u spašavanju iz pandemije, prema podacima iz sredine 2020. No, samo šest mjeseci kasnije, taj se balon rasprsnuo. Građani diljem svijeta globalno najviše vjeruju poduzećima. Zašto je ovo važno?
Poduzetnici su oni koji svojom domišljatošću, proaktivnošću i hrabrošću mogu vizionarski predvoditi put naprijed. Iz nepravednosti, iz besperspektivnosti, iz birokratske kaljuže i hladnoće. Slijediti ih mogu i neprofitne organizacije. Tako da se vrate lokalnim zajednicama iz koje su ponikle, umjesto financijerima i fondovima u potrazi za prividom održivosti. Slijediti ih mogu i vlasti. Tako da se uče polagati račun, baš kao što i poduzetnici polažu račun svake godine o tome kako su radili. Baš kao što poduzetnik ne smije lagati o povjerenim mu dobrima, ne smije ni vladajući. Slijediti ih mogu i mediji, udaljavanjem od koprofilije i zadovoljenja kratkoročnih strasti, a poticanjem preispitivanja te izgradnjom mostova između različitih mišljenja.
Nitko više nikome ne vjeruje, kažu. Svaki put kad vam netko povjeri deset kuna i vi mu isporučite traženo, opravdali ste nečije povjerenje. I tako ste izgradili nešto važno. Ne zaboravite na to.
Utorak, 9.11.
GUVERNER VUJČIĆ O INFLACIJI I OPSKRBNIM LANCIMA
Na ovaj se dan održala konferencija “Zagreb – financijsko središte”, o čijim sam prethodnim izdanjima već opširno izvještavao na blogu. Izdvajam izjavu guvernera Vujčića: “Oporavak je svuda oko nas bolji od očekivanog početkom ove godine, i u Eurozoni i u Hrvatskoj smo došli u situaciju da smo se vratili na razini BDP-a prije krize 2019. godine. Da je bila ekonomska kriza, a ne zdravstvena ne bi bio tako brz oporavak. Ipak, imamo znatno više projekcije inflacije i za 2022. godinu kontinuirano rastu što je dovelo do pritiska na rast cijena.
Sve su se djelatnosti prilagodile na razinu 2019. godine osim prijevoza, ugostiteljstva i turizma jer su najviše bili pogođeni mjerama distanciranja i lockdowna, a i dalje je za očekivati i poremećaje u opskrbnim lancima. Prosječna inflacija u 2021. godini će iznositi 2,3 posto, i to nije visoka stopa inflacije, ali iz deflacije 2020. godine smo imali snažan oporavak gospodarstva koji je povukao i rast cijena.”
Indikativno je da guverner Vujčić naglašava poteškoće u opskrbnim lancima, koji neće zaobići ni Hrvatsku. One će pogoditi sve djelatnosti, samo različitom snagom. Nadalje, vidimo da se očekuje kako će inflacija biti nešto viša nego zadnjih godina. Znate li kako se pripremiti za povećanje cijena, koje neće biti isto u svim skupinama proizvoda i usluga? Izrada analiza i scenarija može vam pomoći da predvidite koji izazovi slijede i pripremite se na vrijeme.
Vrijeme krize je uvijek i prilika: da promijenite i optimizirate svoje poslovne procese. Ujedno, sad su i vaši klijenti spremniji na promjene i prilagodbe. Možete lakše uvesti drukčije modele poslovanja, koji će pružiti klijentima više vrijednosti, a vama povećati profitabilnost. Zaključit ću šekspirijanskom: “Biti spreman, to je sve!”
Ponedjeljak, 8.11.
PADA MALOPRODAJA UNUTAR EU
“Promet u maloprodaji u EU i eurozoni u rujnu je blago smanjen prema mjesecu ranije, predvođen padom prometa u njemačkoj maloprodaji, a Hrvatska je bila na razini europskog prosjeka, pokazalo je u petak izvješće Eurostata”, prenosi Ja TRGOVAC. Kao što smo spomenuli, maloprodaja u SAD-u blago raste, no razlozi su možda posve drukčiji (Reuters izvještava da je vrijednost možda rasla zbog inflacije).
“Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je pad prometa u maloprodaji u rujnu prema mjesecu ranije zabilježen u Njemačkoj, od 2,5 posto. Blizu su Finska i Nizozemska, s padom prometa u rujnu za 1,9 i 1,2 posto.” Njemačka je najveće europsko tržište maloprodaje i, kao takva, snažno utječe na ukupne vrijednosti. Iako je Hrvatska zabilježila blagi pad maloprodaje u odnosu na kolovoz, rast u odnosu na rujan prošle godine bio je dvoznamenkast. Na koncu, podaci o fiskalizacijama, iako nedovoljno specifični, daju nam pravo očekivati kako će podaci za listopad biti povoljni po pitanju maloprodaje što se Hrvatske tiče.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
