S krajem rujna Televisa presenta na Otoku: potres na financijskim tržištima prijetio je kolapsom funte i urušavanjem svjetskih financija. Bank of England intervenirala je na vrijeme i spriječila najgore. Osim o tome, preporučujem pročitati i informacije o novoj mjeri Obrtna sredstva Kriza 2022. koju nudi HBOR. Poduzeća koja su pogođena izravnim ili neizravnim učincima agresije na Ukrajinu mogu dobiti povoljne kredite i premostiti ovu situaciju. Tu je i komentar guvernera g. Vujčića o utjecaju energetske krize te osvrt na istraživanje Ekonomskog instituta o mikropoduzećima.
Petak, 30.9.
OBRTNA SREDSTVA KRIZA 2022.: POVOLJNI KREDITI
Hrvatska banka za obnovu i razvoj nudi kredite za obrtna sredstva u sklopu mjere Obrtna sredstva KRIZA 2022. Usmjerena je na korisnike koji mogu dokazati da imaju poteškoće u poslovanju uzrokovane izravnim ili neizravnim učincima ruske agresije na Ukrajinu na temelju kriterija za procjenu učinaka krize.
Obrtna sredstva Kriza 2022. vrijede do iskorištenja raspoloživih sredstava, a najkasnije do 31.12.2022., do kad najkasnije treba biti zaključen ugovor o kreditu. Za kredit se mogu prijaviti trgovačka društva, obrtnici, fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) u sustavu PDV-a, zadruge i ustanove. Kredit ne mogu dobiti poduzetnici nad kojima je pokrenut stečajni postupak, predstečajni postupak ili postupak likvidacije.
Kao namjena kredita navedeni su: financiranje nabave sirovine, repromaterijala, poluproizvoda, sitnog inventara, podmirenje obveza prema dobavljačima, troškovi radne snage, opći troškovi tekućeg poslovanja.
Ako tražite povoljna sredstva i možete dokazati da ste pogođeni trenutnom situacijom, mogu vam pomoći u pripremi dokumentacije: kontaktirajte me što prije jer sredstva su ograničena!
Četvrtak, 29.9.
SPAS U ZADNJI ČAS
Svijet je propustio izvijestiti o drami koju je donijela britanska funta i otočki mirovinski fondovi, koja se jučer odvila i prijetila stabilnosti svjetskih financija. Otkuda ti problemi i kako je to povezano s krizom državnog duga?
Reporteri Bloomberga ističu kako većina ljudi nije ni svjesna kakvu je ovo krizu moglo potaknuti. Naime, mirovinski fondovi praktično bi bili prisiljeni likvidirati svoje portfelje državnih obveznica Ujedinjenog kraljevstva. Ovo izgleda kao novo kvantitativno popuštanje, s obzirom na to da je Bank of England kupnjom spasila ne samo mirovine, već i funtu. Sve što su napravili suprotno je od onoga što se najavljivalo: evo i zašto.
Srijeda, 28.9.
I FUNTA PREMA PARITETU
Ono što je donedavno bilo nezamislivo, sad se zaista događa. Funta klizi prema paritetu s dolarom, nakon što je danas pala sve do 1,05 dolara za funtu. Ovaj šok može za neupućene doći naglo, jer je mjesec otvoren s razinama od oko 1,15 dolara za funtu. U posljednjih 4 tjedna je funta izgubila 8,7 posto u odnosu na dolar, a u posljednjih 12 mjeseci čak 20,4 posto.
“Bank of England i Ministarstvo financija Ujedinjenog Kraljevstva nisu uspjeli u zajedničkom pokušaju da smire financijska tržišta jer su oba navela da će ulagači morati pričekati do studenog za širi politički odgovor na posljedice golemih rezova poreza nove vlade”, navodi Bloomberg. Ministar financija Kwasi Kwarteng iznenadio je tržišta svojom najavom, koja kaže da će se UK sada koncentrirati na postizanje gospodarskog rasta. Daily Mail nazvao je ovaj “mini-proračun” pravim torijevskim proračunom, koji je mnoge podsjetio na vremena Margaret Thatcher.
Možete li, i trebate li pratiti ove tečajne promjene kao poduzetnik? Ako ste izvoznik, svakako. No, da biste financijski procijenili posljedice ovakvih promjena te ograničili valutne rizike, dobro je angažirati financijskog konzultanta.
Utorak, 27.9.
MALI, ALI ŽILAVI: O POSLOVANJU MIKROPODUZEĆA
Ekonomski institut, Zagreb objavio je studiju o poslovanju mikropoduzeća u posljednje 3 godine. Izvještavaju kako je u 2021. broj mikro, malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj narastao je za čak 4.500. S krajem 2021. bilo ih je 142.210, u odnosu na pretpandemijskih manje od 135 tisuća. Dok su 2019. zapošljavali ukupno 632.295 osoba, u 2021. su zapošljavali 653.239 ili 3,3 posto više. Jednako tako, masa neto plaća rasla je za 11,85 posto, tako da je rast visine plaća nadmašio rast u broju zaposlenih.
To su brojke koje će prenijeti većina. Meni je izuzetno zanimljivo da je ukupna neto dobit rasla čak 72,4 posto u 2021. u usporedbi s 2019. Pritom možemo vidjeti da je izvoz bio jedan od generatora ovog rasta. U istom razdoblju rastao je značajnih 36,3 posto.
Gledajući po županijama, raduje vidjeti da se relativno brzo oporavlja Sisačko-moslavačka. Tamo su prihodi rasli za preko 33 posto, a neto dobit gotovo 46 posto. Suprotno se događalo u Koprivničko-križevačkoj. Kod njih je padao broj zaposlenih i izvoz, a računovodstvena dobit je bila na vrlo niskim granama.
Izazovi za mikro, male i srednje poduzetnike u financiranju i vođenju poslovanja neće biti manji ni u ovoj ili 2023. godini. Upravljanje novčanim tokom, koje ovdje nije bio predmetom istraživanja, kao i cijenama u ovo doba povišene inflacije, bit će ključno.
Ponedjeljak, 26.9.
EUROPSKI ENERGETSKI PLAN: KLJUČNA JE DOSTUPNOST
Stiže europski energetski plan, a s njom i planirani obvezni rezovi u potrošnji energije. Guverner HNB-a Boris Vujčić gostovao je na WMF-u proteklog vikenda. Tamo je komentirao europske energetske nevolje i njihove posljedice na hrvatsko gospodarstvo: “Realna je mogućnost da završimo u recesiji u prva dva kvartala naredne godine, zbog ovisnosti o plinu i energentima prema vanjskim izvorima koje Europa ima. Moguće je da ta recesija bude plitka i kratka, dakle ništa alarmantno, ali ključ problema neće biti cijena energenata nego njihova dostupnost.”
Nedavno je izjavio i za Bloomberg kako “dopuštanje da se inflacija ukorijeni uvijek ima veću cijenu od privremenog pada BDP-a”. Smanjenje energetske potrošnje u Europi dovest će do recesije, ali i povećanja pritiska u lancima dobave jer će proizvodi kasniti. To će dodatno otežati borbu protiv inflacije. Neki kolege upozoravaju da će agresivni stav prema inflaciji popustiti i preusmjeriti se na poticanje rasta jednom kad stigne recesija, a možda i deflacija.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
