Prvi tjedan lipnja obilježile su vijesti o nastavku rasta cijena, iako vidimo da “kašljuca” i BDP. Što se krije iza ovih podataka, možete saznati u mojim komentarima. U ovakvim uvjetima, važno je razumjeti i druge pokazatelje, a jedan od njih je i premija rizika glavnice. Provjerite kolika bi ta premija trebala biti za hrvatska poduzeća. Ako razmišljate o izlasku iz postojećeg biznisa, preporučujem da pročitate kako prodati poduzeće u Hrvatskoj te koji je dobar prvi korak u tom procesu. Na kraju, donosim analizu utjecaja elektrifikacije vozila na domaća poduzeća.
Petak, 5.6.
KAKO ELEKTRIFIKACIJA VOZILA UTJEČE NA RAZNE DJELATNOSTI
Prošlog sam tjedna najavio analizu promjena u poslovnim modelima za djelatnosti povezane s autoindustrijom. Naime, podaci iz prva četiri mjeseca 2026. godine pokazuju da se struktura prodaje novih automobila u Hrvatskoj ubrzano mijenja. Elektrifikacija vozila sve više uzima maha. Donosim pregled promjena na primjeru 13 različitih djelatnosti u konkretnom, hrvatskom okruženju.
Četvrtak, 4.6.
BDP JE NAKON DUGO VREMENA – PAO?
DZS je nedavno objavio podatke o BDP-u za prvi kvartal 2026. Analizirao sam sezonski prilagođenu stopu rasta, kvartal na kvartal, za razliku od usporedbe s prvim kvartalom prošle godine. Kako bi se dva uzastopna kvartala mogla uspoređivati, potrebno je prilagoditi vrijednosti za sezonske oscilacije.
Čuli ste da BDP stagnira, iako je riječ o tehničkom padu od 0,04 %. No, meni je od izraza “stagnacija” ili “tehnički pad” važniji zaključak da rasta više – nema. Trebat će nam još jedan ovakav kvartal kako bismo mogli izreći riječ na “R”. Ako to usporedimo s proklamiranim Vladinim antiinflacijskim programom, u kojem se navodi da snažan rast domaće potražnje i visoka gospodarska aktivnost uzrokuju pritiske koji vode u pregrijavanje ekonomije te posljedično višu inflaciju od željene, vidimo da osnovne pretpostavke tog programa jednostavno ne drže vodu.
Pogledajmo doprinose zaustavljanju rasta iz podataka DZS-a:
- Domaći investicijski ciklus se hladi. Investicije u fiksni kapital padaju sa 7 % na 2,5 %. Na proizvodnoj strani, to vidimo u građevinarstvu (7,2 % → 2,8 %).
- Vanjska potražnja za robom slabi. Izvoz roba je u minusu (- 2,3 %), a prerađivačka industrija pada sa 6,4 % na 1,1 %, što je zapravo najveći pojedinačni pad u cijeloj tablici.
Dok Europska komisija upućuje kritike Hrvatskoj zbog prevelike proračunske potrošnje (riskiramo ulazak u Proceduru prekomjernog deficita), evo pouke za poduzetnike: ne podrazumijevajte nastavak prošlog ekonomskog rasta. Kad slabe i vanjska potražnja i državna (investicijska) potrošnja, oslonac postaje vlastita bilanca: radni kapital, rezerve likvidnosti i održive marže. Napravite strest-test na scenarij ravne ili padajuće potražnje prije nego što vas na to natjera banka. Ako u tome trebate pomoć, kontaktirajte me ovdje.
Srijeda, 3.6.
ŠTO SE DOGAĐA S CIJENAMA: PROIZVOĐAČKA INFLACIJA
Prema posljednjim podacima Eurostata, inflacija je u svibnju u Hrvatskoj iznosila 4,9 posto. Mogli ste primijetiti da DZS objavljuje jednu vrijednost, a Eurostat drugu. To je zato što u svojim izvještajima ne govore o istim vrstama inflacije.
Eurostat koristi harmonizirani (usporedivi) indeks, a DZS nacionalni. Zato Eurostatove podatke možemo uspoređivati između zemalja. Oni su iznimno korisni ako poslujete na više tržišta i želite procijeniti na kojem je tržištu utjecaj promjene cijena najveći.
No, za poduzetnike u proizvodnom sektoru je iznimno važna proizvođačka inflacija. Ona nam govori koliki je troškovni pritisak na proizvođače, ali služi i kao rani indikator inflatornih pritisaka u ekonomiji, prije nego stignu do potrošača.
Proizvođačka inflacija kod industrijskih proizvoda je u travnju iznosila 7,0 posto na godišnjoj razini. Ako iz proizvođačkih cijena isključimo energiju, rast je iznosio svega 0,4 posto, što nam pokazuje otkud dolazi većina tog rasta. Taj rast, naravno, ne obuhvaća uslužni sektor, kod kojeg je važan troškovni faktor nominalni rast plaća.
Zato nedavno predstavljene Vladine mjere ne idu u smjeru ublažavanja, već se čini kako je riječ o proinflacijskim mjerama koje povećavaju troškove poslovanja. Tako da ne očekujem veliko smirivanje cijena čak i ako dođe do veće korekcije cijena energije.
Više o različitim vrstama inflacije čitajte ovdje.
Utorak, 2.6.
KAKO PRODATI PODUZEĆE U HRVATSKOJ
Hrvatsko se poduzetništvo nepobitno mijenja. Kad sam 2019. s portalom Bon.hr razvio metodologiju za procjenu vrijednosti svih hrvatskih poduzeća, kupoprodaje su za manja i srednja poduzeća još uvijek bile prilično rijetka pojava.
I nije samo stvar u tome kako kupiti ili kako prodati poduzeće. Prije tri godine sam, otprilike u ovo vrijeme, ručao s prof. Edwardom Altmanom, autorom poznatog Altmanovog Z-Scorea (kojeg možete naći u PRO verziji certifikata procjene vrijednosti).
Pričao mi je o iskustvu s talijanskim tržištem mini-obveznica, kako su razvijali kreditni model za mala i srednja poduzeća. Još su se tada obveznice malih poduzeća činile dalekom budućnosti – a već danas su hrvatska stvarnost.
Osim toga, i kupoprodaje manjih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj sve su češća pojava. No, kako odrediti poštenu cijenu s kojom se ulazi u pregovore?
Bon.hr trenutačno ima akciju na certifikate procjene vrijednosti s kojom možete vrlo povoljno saznati koliko stvarno vrijedi vaš biznis, po mojoj metodologiji.
Preporučujem svima koji razmišljaju o prodaji ili kupnji poduzeća da je iskoriste. Traje do 15. lipnja!
Ponedjeljak, 1.6.
KAKO PREMIJA RIZIKA GLAVNICE UTJEČE NA VAŠE PODUZEĆE
Baš kao što onaj novac koji tražite od kreditora uvijek nešto košta, tako ima cijenu i onaj novac koji ste sami uložili – često i znatno višu od kredita!
Zašto biste trebali tražiti veću naknadu nego, primjerice, banka za svoj novac, odnosno kapital? Zato što ste posljednji u nizu koji dobiva novac kad se on dijeli. Najprije ga dobije država, radnici, kreditori, dobavljači… i na samom kraju, ako što ostane, prepusti se vama.
Onaj koji je zadnji u redu kad se dijeli kruh je ujedno i onaj koji najviše riskira. A tko riskira najviše, zaslužuje i najveću nagradu – ako do nje uopće dođe. Zato je vaša premija (nagrada) za preuzeti rizik najveća. Nju nazivamo: premija rizika glavnice.
U Hrvatskoj, prema najnovijim podacima koje je pripremio veliki profesor Damodaran, ona iznosi 6,52 posto. To je minimalni povrat koji biste trebali tražiti samo za preuzeti rizik ulaganja. O ostalim premijama da ne govorimo.
Kad raste premija rizika glavnice, raste i minimalni povrat koji bi vam neki projekt ili ulaganje trebali donijeti. Kad ubrojimo i ostale rizike, u Hrvatskoj nipošto ne biste trebali tražiti manje od 10 posto za manje rizične projekte.
To je ujedno i najmanja stopa po kojoj biste trebali diskontirati (umanjivati, obrnut proces od ukamaćivanja) novac koji stvaraju takvi projekti ili ulaganja kako biste izračunali koliko oni zapravo vrijede (njihovu sadašnju vrijednost).
Spomenuo sam ukupnu premiju rizika glavnice za Hrvatsku. Znate li u kojem smo društvu? Istu premiju imaju i: Cipar, Malezija, Latvija, Portugal, Slovačka i Španjolska. Vlasnički kapital skuplji je u Bugarskoj, Grčkoj, Izraelu, Italiji, Mađarskoj, Rumunjskoj ili Turskoj. Jeftiniji je u Austriji, Češkoj, Estoniji, Litvi, Njemačkoj, Poljskoj, Sloveniji ili UK.
Više o premijama rizika možete pročitati ovdje.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
