S&P Global prije nekoliko je mjeseci objavio izvještaj “World Exploration Trends 2024”. Analiza ovog izvještaja može biti korisna iz više aspekata, no ovaj put se želim koncentrirati na zlato. Posebno ću komentirati cijene zlata, njihovu vezu s monetarnom politikom te rudarenje i istraživanje.
TRI KLJUČNE TOČKE U IZVJEŠTAJU
Sažeo bih zaključke oko zlata iz izvještaja u sljedeće točke:
- Pad budžeta za istraživanje zlata. Budžeti za istraživanje zlata smanjili su se za 16 % u 2023., što je dovelo do poteškoća u podržavanju kampanja, posebno manjih kompanija i onog što nazivamo junior sector. On se odnosi na manje rudarska i istraživačka poduzeća koja se specijaliziraju za ranu fazu istraživanja minerala i ruda, poput zlata, bakra, nikla, litija i drugih. Takva poduzeća obično nemaju vlastite rudnike u proizvodnji, već se fokusiraju na otkrivanje novih nalazišta ili istraživanje potencijalno bogatih resursa. Financiraju se uglavnom putem javnih i privatnih investicija te su sklone većem riziku u usporedbi s većim, etabliranim rudarskim poduzećima. Etablirane igrače nazivamo major sector ili major companies. Zlato je izgubilo dio svoje globalne alokacije, koja je pala ispod 50 %. To je najniža razina u posljednjih 8 godina, premda svejedno ostaje najviše istraživanom robom.
- Očekivanja za 2024. Zlato bi moglo imati još jednu tešku godinu u 2024., budući da sektor juniora i dalje preferira istraživanje zlata iznad drugih roba. Očekuje se da će 2024. biti izazovna godina za prikupljanje sredstava potrebnih za istraživanje zlata.
- Negativni trendovi. Ukupni negativni trendovi u financiranju i istraživanju zlata stavljaju ga u nepovoljan položaj u usporedbi s drugim robama, poput litija, nikla i bakra. Potražnja za njima je u porastu zbog prelaska na obnovljive izvore energije.
Znači li to da su cijene zlata zaista pale? Provjerimo.
UTJEČE LI FED NA CIJENE?
Zlato se trenutno nalazi na razinama povijesnih maksimuma. Prije nekoliko tjedana, kad sam počeo pripremati ovu analizu kretanja cijene zlata, vijest je bila da je Michael Burry (Big Short) prodao svoje pozicije u zlatu. To je bilo na razinama cijena od malo ispod 2500 dolara po unci.
No, otkad je FED krenuo u kampanju spuštanja kamatnih stopa, a budući veliki deficiti (uz postojeće!) pokazuju se i u obliku velikog rasta prinosa na obveznice, efekti spuštanja stopa praktično su obrisani. Netko će reći da FED ionako eventualno utječe samo na bliže rokove dospijeća.
Profesor Damodaran će se nasmijati na tezu da FED ikako utječe na cijene. Naziva to iluzijom da FED uopće utječe na stope. Tržište (Mr. Market) određuje cijene, koliko god mislili suprotno. Ako se pak ne slažete s njime, valja priznati: Damodaran je uvijek provokativan i direktan.
ŠTO SVE VUČE CIJENE ZLATA PREMA GORE?
Vratimo se na zlato. Cijene zlata su, naime, eksplodirale. Goldman Sachs, koji je nedavno prognozirao da će prinosi dionica u idućem desetljeću rasti samo na 3 posto godišnje, odnosno 1 posto umanjeno za inflaciju (kliknite ovdje za odličnu analizu na Ekonomskom labu), prognozira da zlato ide na 3.000 dolara (trenutno na 2.800) do kraja sljedeće godine. Nije to posebno smjela tvrdnja, gledajući sadašnja kretanja.
Znamo da je korelacija između prinosa i cijene zlata takva da kad se kamatne stope spuštaju, zlato ide gore. Naime, zlato nema neki drugi prinos osim aprecijacije (rasta cijene). Nema kupon kao obveznice niti isplaćuje dividende kao dionica. Središnje banke svijeta kupuju zlato jer se boje sankcija. Kojih? Američkih! Čitajte: BRICS. To dobrim dijelom vuče cijene prema gore. Barem zasad, dok su izgledni ovakvi, povećani američki deficiti.
Možda je i zato S&P Global nakratko sakrio analizu na svojoj web stranici (promijenili su prvotnu adresu!), a Big Short Burry pogriješio u rasprodaji.
***
Napomena: nemam nikakve pozicije u zlatu. Nije nagovor na kupnju ili prodaju. Nisam ovlašteni investicijski savjetnik.
