Američka ekonomija je i dalje vrlo snažna. U rujnu je ponovno stvorila više novih radnih mjesta od očekivanja, 336 tisuća. Time je zadržana stopa nezaposlenosti od 3,8 %. Očekivanja su iznosila 170 tisuća novih radnih mjesta, uz stopu nezaposlenosti od 3,7 %. To je uzrokovalo rast prinosa na obveznice.
RAST PRINOSA NA OBVEZNICE: PROVJERITE ZAŠTO
Konkretno, desetogodišnja američka državna obveznica se ponovno podigla na razinu od 4,9 %, gdje je i bila prije koji dan. Još jutros se nalazila malo iznad 4,7 %. To su najviše razine u posljednjih 16 godina. Nagli rast prinosa na obveznice u zadnjih mjesec i pol dana pokazuje da su tržišni sudionici sve više uvjereni u dugotrajnost FED-ove kampanje podizanja i zadržavanja kamatnih stopa na puno višim razinama nego što su mislili prije godinu dana, pa čak i nekoliko mjeseci. Nisam bio među njima. Maksima higher for longer polako se obistinjuje.
To ujedno znači i da nitko ne želi kupovati državni dug po starim visokim cijenama i posljedično niskim obećanim prinosima. Traže se veće kamate. O problemu sve većeg tereta američke države sa zaduženosti, koje je dovelo do pada rejtinga, više idući tjedan. Dotad se prisjetimo: dobro je gajiti doktrinu fiskalnog konzervativizma. Jer cijena nije mala: znatno skuplji dug.
PROSJEČNE KAMATNE STOPE ĆE BITI VIŠE NEGO PRIJE
Dionice su također reagirale padom cijena, upravo uslijed rasta obvezničkih prinosa. U međuvremenu, treba znati da nas ovakvo ponašanje SAD-a ne treba iznenaditi. O tome ste već mogli čitati u člancima o Sporazumu iz Bretton Woodsa te presedanskom Plaza Accordu.
Na mala poduzeća ovo će imati znatan utjecaj, kako je to nedavno lijepo opisao permabear Jeremy Grantham: “Na kraju, život je jednostavan. Niske kamatne stope podižu cijene imovine. Više kamatne stope smanjuju cijene imovine. Sada smo u eri u kojoj će prosječne kamatne stope biti više nego što su bile tijekom posljednjih 10 godina.”
Skuplje i teže zaduživanje znači da ulazimo u eru skupljeg novca. Ona jeftinog novca davno je završila.
