Cjenovna elastičnost potražnje za kavom opisuje kako se potražnja za kavom mijenja kao odgovor na promjenu njezine cijene. Prema Euromonitoru, ona je -0,26 na razini godine dana (kratkoročna neelastičnost). Dakle, porast cijene kave od 1 %, donijet će pad volumena potražnje za 0,26 postotnih bodova. Zaokružimo na razumljiviji jezik: rast cijene od 10 posto može dovesti, kako sugeriraju i druga istraživanja, od 2 do 5 posto smanjenja potražnje. U nastavku saznajte o čemu ovisi cijena kave i koliki je utjecaj akciza na njen rast.
KOLIKO SMO SPREMNI PLATITI KAVU?
Dakle, cjenovna elastičnost potražnje nam zapravo govori koliko smo spremni platiti kavu.
Cjenovna neelastičnost ovisi o brojnim faktorima, kao što su:
- Priroda proizvoda. Kava se često smatra neelastičnim dobrom jer je za mnoge potrošače dio svakodnevne rutine ili navika. To znači da relativno mala promjena cijene neće značajno utjecati na njihovu potrošnju.
- Dostupnost supstituta. Dostupnost zamjenskih proizvoda, poput čaja ili energetskih napitaka, može povećati elastičnost potražnje. Ako cijena kave značajno poraste, dio potrošača će početi konzumirati zamjenske proizvode.
- Prihod potrošača. Ako kava čini manji dio kućnog budžeta, potrošači će manje reagirati na promjenu cijena. S druge strane, u zemljama s nižim primanjima, elastičnost može biti veća.
U razvijenim zemljama (npr. zapadna Europa, SAD), potražnja je manje elastična zbog veće kupovne moći i statusa kave kao svakodnevnog proizvoda. U zemljama u razvoju, elastičnost je obično viša jer su potrošači osjetljiviji na promjene cijena.
UTJECAJ AKCIZA I POREZA
Ako se ukinu akcize ili posebni porezi na kavu, to će možda privremeno povećati potrošnju. O toj mogućnosti raspravlja ovaj članak kroz komentar najvećeg tržišnog igrača na ogroman burzovni rast cijena kave.
No, vjerujem da bi zbog niske elastičnosti utjecaj akciza, pa i njihovog ukidanja, ograničen. Dugoročno, potrošnja će više ovisiti o navikama i trendovima, nego o cijenama. U tom smislu više puta sam spominjao Kinu. Zašto? Srednji sloj u Kini glavni je pokretač rasta cijene kave u dugom roku. Kava se u Kini tradicionalno nije pila, ali sad je u modi u novonastalom srednjem i višem sloju, koji time pokazuje svoj status.
Iz svega se može zaključiti kako je dobro ukidati pretjerane poreze. No, hoće li to donijeti veći pomak u cijeni? Neće. Zakon ponude i potražnje je ekonomski zakon sile gravitacije. Zato je pogrešna argumentacija koju često koriste vlasti, i to ne samo u Hrvatskoj, da je krivica na “pohlepnim poduzetnicima koji pretjeruju s cijenama”. Sjetimo se kako je začetnik ove inflacije bila fiskalna i monetarna vlast preko izdašnih poticaja za ostanak doma. Sjetite se toga kad primate bespovratna sredstva: ne postoji besplatni ručak!
