Osobna potrošnja u Hrvatskoj nastavila je svoj stabilan rast, što potvrđuje i 16. mjesec uzastopnog rasta potrošnje u maloprodaji na godišnjoj razini, zabilježen u srpnju. Potrošnja je rasla čak 7,9 % u odnosu na isti mjesec prethodne godine i brže nego u lipnju, kad je rast iznosio 5,5 %. To ukazuje na pozitivne ekonomske trendove i snažnu potrošačku aktivnost. No, hoćemo li dočekati 2025. u slavljeničkom raspoloženju ili će ovaj val biti kratkog vijeka? Pogledajmo što nam govori analiza optimizma, proizvodnje i potrošnje.
GLAVNI POKRETAČI RASTA POTROŠNJE
Glavni pokretači ovog rasta su trgovina neprehrambenim proizvodima (osim motornim gorivima i mazivima), gdje je zabilježen rast od 12,9 %. Trgovine hranom, pićem i duhanskim proizvodima zabilježile su rast od 5,6 %. Potrošači i dalje pokazuju svoju veću kupovnu moć i troše više, ne samo na osnovne potrebe, već i na neprehrambene proizvode.
S obzirom na to da je osobna potrošnja najveća komponenta BDP-a, njen snažan rast ukazuje i na nastavak stabilnog gospodarskog rasta. Prema izvješću DZS-a, hrvatsko gospodarstvo je u drugom tromjesečju 2024. godine zabilježilo rast od 3 % na godišnjoj razini, desezonirano. To je 14. uzastopni kvartal pozitivnog rasta. Zalet je, dakle, jak. Turistička sezona, prema posljednjim podacima, ponovno će biti rekordna, što sam komentirao za Jutarnji list.
Očekuje se da će se pozitivni trendovi u osobnoj potrošnji nastaviti i u narednim mjesecima, podržani povoljnim tržišnim uvjetima, kao i najavljenim sniženjem kamatnih stopa od strane FED-a i ECB-a. To će, ako ne potaknuti, onda produljiti razdoblje potrošnje. Investicije su i dalje pod velikim utjecajem EU novca i drže “nogu na gasu”.
ANALIZA OPTIMIZMA: I DALJE MEĐU VODEĆIMA
Nadalje, na temelju indeksa ekonomskog sentimenta (ESI) iz kolovoza 2024., vidimo da se ekonomsko ozračje u Hrvatskoj poboljšalo u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši 108 bodova. Ovo je najviša razina tog indeksa od ožujka 2024. Prema njemu, Hrvatska je i dalje među vodećim zemljama u EU. Povećanje ESI-ja u kolovozu prvenstveno je rezultat poboljšanih očekivanja u industriji, dok su sektori poput usluga zadržali stabilno raspoloženje. Međutim, pogoršanje je zabilježeno među potrošačima te u maloprodaji i građevinarstvu, što je kontraintuitivno za maloprodaju, uzevši u obzir stanje osobne potrošnje. Pripisujem to medijskim napisima o propasti turističke sezone koji su još jednom, kao i svake godine, netočni. O tome sam još lani govorio u emisiji Otvoreno.
Na razini EU-a i eurozone, ESI bilježi blago poboljšanje, pri čemu je ozračje najviše poboljšano u Francuskoj, Španjolskoj i Nizozemskoj, dok se u Njemačkoj i Italiji stanje pogoršalo. Ovi trendovi sugeriraju da se Hrvatska dobro drži u kontekstu EU, što je ključno za održavanje pozitivnog ekonomskog sentimenta. A znamo da je ovo vodeći indikator, koji ukazuje na buduće stanje, dok su podaci o inflaciji, BDP-u ili nezaposlenosti uvijek pogled u retrovizor.
Ima li izazova? Svakako. Uvođenje poreza na nekretnine moglo bi umanjiti kupovnu moć potrošača i usporiti rast potrošnje, osobito zbog efekta gubitka bogatstva. Kratkoročno, ukidanje subvencija, za koje sam se zalagao, može dovesti do poremećaja i produljenja inflacije te pada kupovne moći. Unatoč tome, procjenjujem da ovaj efekt neće prevladati.
VISOK RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE
Tekst Velimira Šonje o stanju proizvodnje ukazuje na podatak visokog rasta industrijske proizvodnje. Tako je ona u Hrvatskoj doživjela značajan rast od 8 % u odnosu na lipanj, što je najveći mjesečni skok od 2020. godine. Unatoč ovom oporavku, proizvodnja je kumulativno u prvih sedam mjeseci 2024. pala za 3,4 %. Posebno je rasla proizvodnja u farmaceutskoj industriji i sektoru elektronike, dok su rudarstvo i proizvodnja vozila ostali u minusu. Potencijalni rast ovisi o oporavku ključnih izvoznih tržišta poput Njemačke i Austrije.
Rast industrijske proizvodnje u srpnju prati rast menadžerskog optimizma (dio indeksa ekonomskog sentimenta). Skok u proizvodnji dolazi nakon dugotrajnog pada, ali još uvijek postoji oprez zbog globalne ekonomske situacije i ovisnosti o izvoznim tržištima. Hrvatska, srećom, ima konja za utrku u globalnoj energetskoj tranziciji (Končar).
Unatoč svim potencijalnim i stvarnim izazovima, analiza optimizma, proizvodnje i potrošnje sugerira da će hrvatsko gospodarstvo i dalje bilježiti rast. Osobna potrošnja bit će ključni pokretač u kratkom roku. U srednjem, kako Šonje izvrsno primjećuje, štafetu može preuzeti proizvodnja s visokom dodanom vrijednosti. Ako se vanjski faktori poput recesije u eurozoni ne pogoršaju značajno, Hrvatska bi trebala nastaviti sa solidnim gospodarskim rastom do kraja godine. Za dalje pratimo leptire iz Tokija i uragane u Kansasu, a burzovna događanja s početka rujna blago su namreškala more. Za nas je, na koncu, važnije što se događa oko Brandenburških vrata.
