Cijene stanovanja imaju najveći utjecaj na inflaciju u SAD-u u travnju: pogledajte o čemu se radi

Sad se jasno vidi da je u SAD-u primat kod inflacije preuzela temeljna potrošačka inflacija. Temeljna potrošačka inflacija izuzima utjecaj hrane i energije. Tako je američka temeljna potrošačka inflacija veća od ukupne potrošačke inflacije, kao i obje proizvođačke inflacije, kao i ukupne potrošačke inflacije. Iz toga možemo zaključiti da hrana i energija više nemaju tako značajnu ulogu u rastu cijena za potrošače. Što se onda događa, i kakvu ulogu u svemu tome imaju cijene stanovanja?

KOMPONENTE AMERIČKE INFLACIJE: ENERGIJA U PADU

Pogledajmo grafikon i koncentrirajmo se na plavu neprekinutu liniju – temeljnu potrošačku inflaciju.

Pogledajmo sada tablicu iz današnjeg priopćenja Američkog statističkog zavoda. On prikazuje doprinose po odabranim komponentama. Iz njega je vidljivo da međugodišnja stopa inflacije za energiju negativno doprinosi inflaciji. To je ono što ističem već neko vrijeme: inflacija se uselila u područje usluga. No i inflacija hrane nije za baciti. Malo šale, iako znamo da se hrana ne baca: ako zavirite na stranice Američkog statističkog zavoda, vidjet ćete da je utjecaj hrane na inflaciju u ožujku i travnju iznosio 0 posto.

No zato kategorija Shelter koju prevodim kao “stanovanje” najviše utječe na daljnji razvoj inflacije. Ona je odgovorna za trećinu ukupne visine inflacije. U temeljnoj inflaciji, njen udio je 40 %. Unatoč tome, njen mjesečni doprinos kopni u posljednja tri mjeseca. To se vidi i na sljedećem grafikonu.

ŠTO ZAPRAVO ZNAČE CIJENE STANOVANJA ZA AMERIKANCE?

Važno je razumjeti da Amerikanci cijene stanovanja najčešće gledaju kroz cijene najma. Više o samoj metodologiji saznajte ovdje. Materija je kompleksna, no da ponudim kontekst: malo više od trećine Amerikanaca živi u unajmljenim stanovima, ostali ih kupuju. Uz pojam “stanovanje” ruku pod ruku ide i “inflacija stanovanja” (housing inflation). Što je o tome u posljednje vrijeme govorio Jerome Powell, čelnik FED-a? U veljači je očekivao da će ona minuti te u drugom dijelu godine pasti. Pogledajmo sada cijene kuća u SAD-u (koji ne ulaze u izračun inflacije, no postoji snažna korelacija):

Vidimo promjenu trenda koji se počeo događati početkom ove godine. Iz grafikona je jasno na koji su način niske kamatne stope djelovale od Velike financijske krize iz 2008. Rast plaća mogao bi usporiti aktualni trend pada medijana cijena. Primijetite i da svaki malo veći pad cijena stanova dovodi do pojave sivog okomitog stupca: recesije.

Inflacija se teško miri s odlaskom, a recesija se najavljuje. Kako bi rekao Juba, Maximusov prijatelj iz filma Gladijator: “Vidjet ću te opet, ali ne još… ne još.”