Dobili smo preliminarne podatke za prvi kvartal za gospodarstva SAD-a i EU. Provjerite kako se kretao BDP eurozone po ključnim hrvatskim trgovinskim partnerima i zašto je američki BDP jako usporio. Saznajte i kako se kreće inflacija te što bi mogao biti sljedeći potez ECB-a!
KAKVA JE SITUACIJA U SAD-U?
Ako želimo pružiti kratak presjek stanja američkog gospodarstva, pogledajmo sljedeće gospodarske i financijske činjenice:
- ISM krivulja je u padu, baš kao i nove tvorničke narudžbe
- iako trenutni podaci o zaradama nakon objavljene trećine podataka nadmašuju prethodne najave, na putu smo prema drugom kvartalu zaredom s padom zarada, što bi bila tzv. recesija dobiti kompanija (earnings recession)
- cijene kuća padaju, prema podacima FRED-a
- potrošački krediti stagniraju, a dug u odnosu na raspoloživi dohodak došao je okvirno na razinu prije koronakrize i recesije 2020. (što je omjer viši, tim gore)
- stopa neplaćanja potrošačkih kredita je u porastu
- stopa otvaranja novih radnih mjesta i njihov broj je manji, iako bilježimo povijesno nisku nezaposlenost i vrlo visoku participaciju radne snage
- trenutno usporavanje maloprodaje na mjesečnoj i godišnjoj razini.
Na temelju toga, vidimo da nemamo razloga za pretjerani optimizam. Zato preliminarni podaci ne čude.
AMERIČKI BDP USPORIO
U četvrtak je tako pristigao podatak o stanju američke ekonomije za prvi kvartal, odnosno prva procjena. “Američko gospodarstvo poraslo je za 1,1 posto na godišnjoj razini u prvom tromjesečju 2023., usporavajući u odnosu na rast od 2,6 posto u prethodnom tromjesečju i promašivši očekivanja tržišta o rastu od 2 posto”, prenosi Trading Economics. To je bio najsporiji rast od drugog tromjesečja 2022. Razlozi su sljedeći, prema Uredu za ekonomske analize:
- rast poslovnih investicija je usporio
- zalihe su se smanjile, a rastuće kamatne stope nastavile su štetiti tržištu nekretnina
- fiksna stambena ulaganja smanjila su se osmo uzastopno razdoblje (-4,2 posto naspram -25,1 posto u četvrtom tromjesečju)
- privatno ulaganje u zalihe oduzelo je 2,3 postotna boda od BDP-a (u usporedbi s dodatkom od 1,47 postotnih bodova u četvrtom tromjesečju)
- rast nerezidencijalnih fiksnih ulaganja naglo je usporio (0,7 posto prema 4,0 posto).
Unatoč tome, do većeg pada nije došlo zbog rasta osobne potrošnje, koja je ubrzala na 3,7 posto (prema 1 posto u četvrtom tromjesečju 2022.), unatoč inflaciji. Nije zakazala ni javna potrošnja, koja je ubrzala rast na 4,7 posto (u odnosu na 3,8 posto). Neto inozemna potražnja pozitivno je doprinijela BDP-u: izvoz je rastao više nego uvoz.
NJEMAČKI BDP NAKON DVIJE GODINE U PADU
A kakva je situacija u najvećem europskom gospodarstvu? Kišni oblaci, čini se. “BDP Njemačke ostao je nepromijenjen u prvom tromjesečju 2023., nakon revidiranog pada od 0,5 posto u prethodnom tromjesečnom razdoblju i izostanka očekivanja tržišta o rastu od 0,2 posto.” Preliminarna procjena utvrdila je da su se potrošnja kućanstava i javna potrošnja smanjile zbog tvrdoglavo visoke inflacija i viših troškova zaduživanja. To je negativno djelovalo na potražnju. Razlog za optimizam daju povećanja kapitalnih investicija i izvoza. Na godišnjoj razini BDP je tako pao za 0,1 posto, prvi put u dvije godine.
BDP EUROZONE SLABAŠNO RASTE
Stigli su rezultati i za Francusku te Italiju, što je nama važno, jer vidimo stanje naših glavnih trgovinskih partnera. Francusko gospodarstvo poraslo je za 0,2 posto u prvom tromjesečju 2023. nakon nultog rasta u četvrtom tromjesečju, u skladu s tržišnim očekivanjima. Glavni faktor rasta su neto trgovina (izvoz) te nepromijenjena osobna potrošnja. Talijanski BDP porastao je za 0,5 % u odnosu na prethodni kvartal (- 0,1 % u prethodnom), a znatno iznad očekivanja tržišta (+0,2 %). Talijansko gospodarstvo i dalje je jako otporni na podizanje kamatnih stopa ECB-a. Iako se zaduženost povećava, potrošačka i poslovna aktivnost se oporavila, uz veće smanjenje inflacije. Na godišnjoj je razini talijanski BDP porastao za 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Time je BDP eurozone za prvi kvartal rastao slabašnih 0,1 posto.
U međuvremenu, Hrvatska je jako podigla svoje projekcije za ovu godinu. Tako je premijer Plenković jučer objavio projekcije o rastu od 2,2 posto, dok je prethodna projekcija bila 0,7 posto. Projekcije su visoke s obzirom na perspektivu za BDP eurozone, s kojom većinski trgujemo. Za 2024. predviđa se 2,6 posto, za 2025. 2,5 posto, a u 2026. 2,2 posto. Kako je istaknuto u Vladinom priopćenju, “Vladine projekcije za srednjoročno razdoblje su realne”. Temelje se, kažu, “na pozitivnim ekonomskim rezultatima ostvarenim u prošloj godini te uzimanju u obzir globalnih i europskih okolnosti”. Hoće li zaista biti realne? Rezultate ćemo saznati krajem svibnja.
INFLACIJA OSTAJE TVRDOGLAVA: ECB I DALJE PODIŽE?
Rezultati FAANG/MAN korporativnih teškaša drže indekse na postojećim razinama (P/E oko 18, prinos E/P oko 5,5 %), koji prilično sliče prinosima na kratkoročne obveznice (5,2 %). U dugom roku, to nije održivo. Nešto će morati popustiti, jer razlika za premiju rizika mora postojati. Kada? To je pravo pitanje. Možda može pomoći klasična trejderska: “Sell in May and go away!”
Stigli su i preliminarni podaci za stope inflacije. Rast bilježi Francuska (5,9 % u travnju, 5,7 % u ožujku) i Španjolska (na 4,1 s 3,3 posto iz ožujka). Njemačka inflacija pala je sa 7,4 na 7,2 posto.
Uz tvrdoglavu inflaciju, ECB će zasigurno nastaviti s kampanjom podizanja kamatnih stopa. To znači da će euro još više jačati u odnosu na dolar (trenutno preko 1,10), iako europska ekonomija raste sporije od američke. Zasad sve upućuje na jači euro u budućnosti (inflacija, rast kamatnjaka, kamatni diferencijal). Idući će tjedan zasjedati i FED i ECB, pa ćemo znati više o njihovim daljnjim koracima.
Ako se osvrnemo na jučerašnji okvir za tumačenje budućnosti, količina novca se smanjuje, odnosno monetarni agregati. Prisutno je i smanjenje kreditiranja poduzeća i stanovništva u eurozoni. Ako će brzina novčanog optjecaja ostati slična, to vodi u pad nominalnog BDP-a. Realni BDP, umanjen za tvrdoglavo visoku inflaciju, po tome bi isto padao. Ako se pak osvrnem na pitanje s prošlotjednog Liderovog Regionalnog financijskog foruma o tome je li recesija nužna za suzbijanje inflacije, moram iskazati oprez, s obzirom na stanje i trendove.
Za sada moju skepsu pobija Okunov zakon, koji je izveden iz promatranja: za svaki porast zaposlenosti od 1 %, BDP raste 2 % (i obrnuto). Postoci variraju od zemlje do zemlje, to je više “pravilo palca”. U tom smislu, još uvijek stojimo dobro.
Zato svima želim smiren i trezven produženi vikend, jer “nigdar ni bilo da ni nekak bilo”.
