Kraj je pretposljednjeg mjeseca u godini, kad nam pristižu brojni važni podaci o stanju hrvatske i europske ekonomije. Jedan od njih čini se posebno važnim za nas: to je podatak o europskom indeksu sentimenta (ESI). Naime, ekonomski sentiment u Europi blago se popravio i trenutno iznosi 93,7. Ako je ova vrijednost viša od 100, sentiment je pozitivan i obratno. U Hrvatskoj, međutim, on iznosi čak 107,8 i najviši je u čitavoj Europskoj uniji. Što nam to govori o izgledima za 2024. i kako stojimo na drugim područjima?
EKONOMSKI SENTIMENT: RAZLOG ZA OPTIMIZAM
Zašto nam ekonomski sentiment daje razloga za optimizam? Njime se, inače, mjere stavovi i prosudbe poduzeća i potrošača u različitim industrijama te nam može reći kako oni vide trenutno stanje gospodarstva. Ako je visok, to znači da se BDP vjerojatno kreće u pozitivnom smjeru. Pogledajte kartu ispod i vidjet ćete kako je Hrvatska svojevrsna oaza. Unutar Unije, samo Grčka, Bugarska i Rumunjska se drže iznad 100.
Izvor: Eurostat
Dobre vijesti vidimo i iz podataka o trgovini na malo. Kako izvještava DZS, “u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 6,5%”. Ne čudi povećanje potrošnje, s obzirom na to da plaće kontinuirano rastu te da će rasti, posebno u javnom sektoru.
A ŠTO JE S INFLACIJOM?
Ipak, današnja vijest dana je što eurozona bilježi stopu inflacije bližu svom dugoročnom cilju: u studenom je prva procjena iznosila 2,4 posto. Najveću ulogu u padu imale su niže cijene energije. Hrvatska inflacija mjerena HICP metodom iznosila je 5,5 posto na godišnjoj razini. Premda je to i dalje druga najviša stopa u eurozoni nakon Slovačke, ozbiljan mjesečni pad od 0,4 posto naznačuje ozbiljno smanjenje.
Znači li pozitivan ekonomski sentiment i smanjenje cijena da bismo mogli primiriti inflaciju bez recesije, odnosno hrvatsko meko slijetanje? Slika trenutno izgleda dobro, ali poduzetnici još uvijek trebaju pripaziti na dvoje. Rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini još uvijek je na stidljivih 1,0 posto, a rast produktivnosti rada u industriji od 0,8 posto ne prati rast plaća. Uz to, u listopadu su naglo rasle prosječne kamatne stope na kredite poduzećima pa tako, prema podacima HNB-a, iznose preko 5,2 posto na iznose veće od 250.000 eura.
Izvjesno je da rast dobrim dijelom dugujemo vodopadu europskog novca. Sad se trebamo pobrinuti da ga iskoristimo za rast produktivnosti kako bismo bili konkurentniji jednom kad on presuši.
