U teoriji međunarodne ili političke ekonomije poznat je koncept tzv. nemogućeg trojstva ili monetarne trileme. Kako se monetarna trilema može prepoznati u eurozoni, a gdje bismo mogli svrstati svijet u doba Bretton Woodsa? Doznajte i zašto je Uniji potrebna koordinirana akcija da bi članice ponovno izvela na put ekonomskog rasta.
ŠTO JE MONETARNA TRILEMA
Monetarna trilema sugerira da države imaju tri opcije za upravljanje svojom međunarodnom monetarnom politikom, ali je moguće ostvariti samo jednu opciju odjednom.
Opcije uključuju tri cilja:
A. fiksiranje deviznog tečaja,
B. slobodno kretanje kapitala i
C. neovisnost monetarne politike.
Stoga je moguće odabrati samo jednu kombinaciju u isto vrijeme: AB, AC ili BC, jer se one međusobno isključuju.
Teoriju trileme često se povezuje s ekonomistima poput Roberta Mundella, Marcusa Fleminga i Mauricea Obstfelda. Mundell i Fleming opisali su ovu teoriju u šezdesetima, dok ju je Obstfeld razradio 2004.
PREFERIRA SE BC
Danas većina država danas preferira opciju BC, odnosno slobodno kretanje kapitala i neovisnost monetarne politike. Cilj u kojem se fiksira devizni tečaj manje je popularan, pa stoga opcije fiksiranja tečaja teže idu s ciljem slobodnog kretanja kapitala ili neovisnom monetarnom politikom.
Investopedia navodi primjer eurozone, gdje su zemlje odabrale fiksiranje deviznog tečaja formiranjem eurozone i korištenjem jedinstvene valute sa slobodnim tokom kapitala. No, zemlje članice se zato odriču neovisne monetarne politike. Sporazum iz Bretton Woodsa primjer je AC, fiksiranih tečajeva i neovisnih monetarnih politika (izostajanje slobodnog kretanja kapitala).
EUROPSKE MUKE I FISKALNI KONZERVATIVIZAM
Proljetos je na MMF-ovom blogu objavljena analiza, koja počinje ovim riječima: “Europa se sada suočava s teškim zadatkom održavanja oporavka, pobjede nad inflacijom i očuvanja financijske stabilnosti.”
U prijevodu, Europa se suočava s problemom kako pobijediti inflaciju bez ulaska u recesiju, a da ujedno održi i financijsku stabilnost. Izazov se sastoji i u tome što nam, zbog jedinstvenog tečaja eura, treba koordiniran napor svih članica jer jedinstvena monetarna politika zahtijeva usuglašenu fiskalnu politiku. Dakle, ako jedna zemlja eurozone bude nemilice trošila na fiskalne poticaje, a druga stezala remen u pokušaju da sreže inflaciju, neće biti dobrih rezultata. To je još jedan razlog zašto od svojih zastupnika trebate tražiti fiskalni konzervativizam. Ako svi ne budemo fiskalno odgovorni, loše nam se piše.
Nije proračunska odgovornost važna samo za države. Još je važnija za poduzeća, jer ona ne mogu jednostavno izdati još duga da pokriju deficit. Zato, budite oprezni i nemojte ulagati bez da ste prethodno dobro proračunali hoće li vam se isplatiti. Izbjegnite česte financijske pogreške, imajte uvijek spremne financijske planove i scenarije jer – biti spreman, to je sve!
