Inflacija u Hrvatskoj ponovno raste. DZS je izvijestio da je, prema nacionalnoj metodologiji, inflacija na međugodišnjoj razini (u odnosu na kolovoz prošle godine), iznosila 7,8 posto, u odnosu na 7,3 posto u srpnju. Kakva je situacija u ostatku Europe i što nam osnove ekonomije kažu o borbi protiv rastućih cijena?
DRUGA NAJVIŠA STOPA U EUROZONI
Ovaj je podatak uvijek preliminarna procjena. Konačna potvrda stići će sredinom rujna. Kako kaže Trading Economics: “Bila je to najviša stopa inflacije od svibnja, s obzirom na to da su cijene usluga porasle (7,8 % u odnosu na 7,7 % u srpnju). U međuvremenu, rast cijena je usporio za hranu i bezalkoholna pića (10,1 % prema 11,6 %) te neprehrambene industrijske proizvode bez energije (7,4 % prema 8,1 %), dok su se cijene energije oporavile (4,3 % prema -1,8 %). Na mjesečnoj su razini potrošačke cijene u kolovozu porasle za 0,6 %, nakon rasta od 0,2 % u prethodnom mjesecu.” Kao što sam ranije upozoravao, inflacija se prelila u područje usluga.
IZVAN EUROZONE JOŠ JE GORE
Mjereno harmoniziranim europskim indeksom (HICP), taj je rast sada 8,5 %, dok je u srpnju bio 8 %. Hrvatska je, prema tome, druga najlošija zemlja u eurozoni. Ispred je samo Slovačka, s 9,6 %. Mađarska i Poljska, koje nisu dio eurozone, u srpnju su zabilježile 17,5 %, odnosno 10,3 %. Njihovi će podaci za kolovoz stići tek sredinom rujna. Hrvatska je u srpnju u cijeloj EU bila šesta najlošija. Ispred nje su bile već spomenuta Mađarska i Poljska, pa potom Slovačka, Češka i Rumunjska. Sve su te zemlje, osim Rumunjske, u srpnju bilježile dvoznamenkaste stope inflacije. One su, uz izuzetak Slovačke, izvan eurozone. Najveće europsko gospodarstvo, Njemačka, i dalje bilježi visoke stope inflacije. Trenutno je na 6,4 %, premda vrlo blago usporava u posljednja tri mjeseca.
ŠTO NAM KAŽU OSNOVE EKONOMIJE
Danas se održava ECB-ov sastanak, na kojem se neće odlučivati o promjeni kamatne stope. Iako je jasno da proces dezinflacije ne ide prebrzo, ovo će utjecati na odluku ECB-a da vjerojatno nastavi daljnje podizanje kamatnih stopa. To vjerojatno nije mudro, naročito zbog toga što se Europa nalazi pred stagflacijom, sudeći i po stanju narudžbi i ekonomskom sentimentu. Na koncu, europodručje je već uplovilo u tehničku recesiju.
Nakon ovih podataka, najavljuju se nove Vladine mjere. Osnove ekonomije kažu nam da će to samo produljiti razdoblje inflacije. To je već shvatio čak i poslovično spori ECB, pa je u svom proljetnom biltenu istaknuo: “Diskrecijske mjere fiskalne politike koje su usvojile vlade europodručja kao odgovor na visoke cijene energije i inflaciju imaju značajne, ali samo privremene, makroekonomske i distribucijske učinke. Procjenjuje se da će te mjere smanjiti inflatorne pritiske tijekom razdoblja 2022. – 2023., prije nego što se ovaj učinak općenito preokrene, što će dovesti do više inflacije u razdoblju 2024. – 2025.”
