Prije nekoliko dana sam na društvenim mrežama pojasnio razliku između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa kod banaka, odnosno, onima na kredite i depozite. Pritom sam se osvrnuo na novi kut gledanja koji zahtijeva zatvoreni prozor jeftinog novca. Provjerite na što trebate pripaziti kod procjene projekata, kao i zašto će obveznički fondovi i državni proračuni biti pod osobitim pritiskom!
OBVEZNIČKI FONDOVI POD PRITISKOM VISOKIH PRINOSA
Kako se očekivani budući rast stopa reflektira na poduzetnike? U ponedjeljak sam napisao: “Ako planirate dugoročne investicije, vaša zahtijevana stopa povrata na kapital mora biti viša od stope inflacije.
Ako uzmemo u obzir da tražite realni povrat (onaj umanjen za inflaciju) od barem pet posto, za ukupnu stopu trebate dodati stopu inflacije. Time dolazite do više od 10 posto povrata na uloženi kapital vlasnika.”
Realni povrat, onaj usklađen za inflaciju, na razini je desetogodišnje američke obveznice po prvi put nakon dugo godina dotaknuo iznos od 2 %. Nije to samo posljedica dezinflacije (pada inflacije, koja je još tu!), već i rasta nominalnih prinosa. Tako se američka dvogodišnja obveznica sad nalazi na preko 5 %. Kad smo to zadnji put vidjeli?
Morali bismo se vratiti u ljeto 2006., nakon čega je uslijedio pad prinosa do dospijeća za dvogodišnje američke državne obveznice. Ovako visoki obveznički prinosi ne djeluju dobro na portfelje s obveznicama. Dakle, ako držite udjele u obvezničkim fondovima, posljednjih nešto više od godinu dana doživjeli ste puno trešnje. Zašto? Zato što su vrijednosti postojećih izdanih obveznica u padu zbog rasta kamatnih stopa (vrijedi obrnuto proporcionalni odnos između vrijednosti i kamatnih stopa).
PROZOR JEFTINOG NOVCA SE ZATVORIO
Ovako visoki prinosi diljem svijeta dovode do prelijevanja depozita u obveznice. Kako sad to? To se ponajprije odnosi na novija izdanja obveznica, koja zbog rasta kamatnih stopa nude više kupone (fiksne iznose kamata) od onih izdanih ranije. Države trebaju financirati narasle deficite koji su eksplodirali za vrijeme koronakrize. Sad će plaćati sve veće iznose, jer su dugovi narasli u apsolutnom iznosu, baš kao i kamatne stope. Prozor jeftinog novca je zatvoren i izašli smo iz 30-godišnje paradigme stalnog trenda pada kamatnih stopa. To sam najavio još prije dvije godine u intervjuu za Lider. Kasnije su to ponavljali i drugi.
PAZITE NA DISKONTNU STOPU!
Traži se nova ravnoteža na globalnoj razini. Dok se ona ne pronađe, poduzetnici trebaju pratiti kretanja ovih stopa. Pokušao sam to učiniti jednostavnijim, pa na naslovnici ovog bloga možete pronaći nekoliko ključnih pokazatelja za poslovanje. Jedan od njih je prosječna kamatna stopa za kredite u iznosu od 0,25 do milijun eura. Prema posljednjim podacima HNB-a iz lipnja, ona iznosi 4,49 %.
Kad sam u ponedjeljak napisao da poduzetnik treba razmišljati o stvarnom trošku, jer je stvarni ili realni prinos upravo onaj trošak kojim se cijela ekonomija financira u dugom roku, to znači da trebate dobro pripaziti kako i kojom stopom diskontirate svoje ili tuđe investicijske projekte. Naivnost mnogih poduzetnika podsjeća me na šalu: “Drugovi, zašto da se lažemo? Mesa nema.” Nevjerojatno je koliko smo, kao poduzetnici, u stanju zavaravati se ili biti preoptimistični u procjeni vlastitih projekata. Osobito je to izraženo ako su posrijedi “pet-projects”. Što dulje odgađamo suočavanje s istinom, to će ono biti bolnije.
Na koncu, u Hrvatskoj je realna kamatna stopa i dalje negativna. Inflacija je na visokih 8 posto godišnje po harmoniziranom europskom indeksu (HICP). Realne plaće rastu, no maloprodaja u lipnju pada na mjesečnoj razini, dok na godišnjoj raste, premda sve sporije. Iako će i ovogodišnja turistička sezona biti sasvim pristojna, treba uzeti u obzir okolnosti u svijetu, od usporavanja Kine pa do stagflacije u Europi. Više o tome ćemo znati nakon što središnji bankari ispiju svoje ljetne koktele i proćaskaju na ladanju u Jackson Holeu. Poruke koje će se odande poslati bit će, zasigurno, znakovite.