Sve više novca odlazi s računa komercijalnih banaka na novčano tržište. Do ovog zaključka možete doći pogledate li u kakvom je stanju ponuda novca, mjereno monetarnim agregatima različite razine. Konkretno, što je brojka uz slovo “M” niža, to je karakteristika tog monetarnog agregata “novčanija” (likvidnija). Po principu koncentričnih krugova, monetarni agregati više brojčane oznake (općenitiji) sadrže u sebi i one niže (specifičniji, likvidniji). Primjer definicije za M3 možete pronaći ovdje. Niže pogledajte grafikon za eurozonu, gdje od ljeta vidimo korekciju na razini M3 te vrlo jak i jasan trend pada M1.
Izvor: Trading Economics
Taj narativ potvrđuje i grafikon u posljednjem članku Johna Authersa.
Izvor: Investment Company Institute, Bloomberg
KAKO JE PONUDA NOVCA POVEZANA S DEPOZITIMA?
Evo što se zapravo događa i kako je ponuda novca povezana s depozitima. Povećanje kamatnih stopa, koju provode središnje banke u borbi protiv inflacije, dovelo je – očekivano! – do povećanja kamatnih stopa na ulaganja u kratkoročne državne obveznice. One su, po definiciji, gotovo potpuno sigurne. Novčani fondovi koji ulažu u takve obveznice onda nude bolje prinose od onih u komercijalnim bankama. Depoziti su pokriveni garancijom državne depozitne kompanije do određene razine (u Hrvatskoj 100.000 eura). Deponenti, osobito oni s većim iznosima, jednostavno supstituiraju male prinose po bankama za gotovo sigurne kratkoročne državne obveznice s većim prinosom.
Budući da komercijalne banke nastoji u ovakvim izazovnim vremenima sačuvati depozite i depozitnu bazu, one će nastojati određenim komercijalnim akcijama zadržati depozite koji “odlaze u šoping” po veće prinose u “državne papire”. S druge strane, one moraju sačuvati i neku profitabilnost, da ne naruše svoju solventnost. Nije dobro, normalno ni društveno korisno da banke, kao institucije od općeg dobra, posluju neprofitabilno. Tek tada deponenti mogu pomisliti: “Moj novac nije siguran!” Stoga će banke nastojati sačuvati kamatnu maržu – razliku pod kojom primaju pasivu (u suštini depozite), kako bi davali aktivu (u suštini kredite).
Moraju, isto tako, sačuvati kreditni portfelj zdravim. Ne smiju davati loše kredite, odnosno one koji se neće vratiti. Time bi ugrozile svoje poslovanje, stoga ne čudi da je upravo udio loših i nenaplativih kredita jedan od ključnih parametara u upravljanju bankama. Budući da banke nastoje očuvati profitabilno poslovanje u izazovnim vremenima – dosadne i uporne inflacije, protiv koje se središnje banke bore podizanjem kamatnih stopa – one nužno moraju povećavati kamatne stope na kredite. Time se, naravno, uništava potražnja, a onda i inflacija. No, to središnje banke stavlja pred test. Koliko jako mogu podići kamatne stope bez da ugroze banke, a time i cijeli ekonomski sustav?
NEOBIČNA KRIZA
Nije da to nismo znali kada nam se prodavala priča “ostani doma, nemoj raditi, evo ti fiskalno-monetarni poticaj“. Nije da nismo znali da će doći dugo neviđena inflacija, za koju su nam govorili “ma to je samo tranzitorno“.
Sad preostaje procijeniti koji su najvjerojatniji scenariji i biti spreman za svakog od njih. Panici nema mjesta: banke su puno bolje kapitalizirane nego u prošloj krizi i rezervacije za gubitke su niske. No, ne treba biti ni naivan i misliti da su turbulencije završile, kao da su rukom odnesene. Ovo je jedna neobična kriza, u kojoj je recesija poput Godota, nikako da dođe. Nezaposlenost je i dalje vrlo niska, a radnika i dalje nedostaje. Bit ćemo sretni ako sve završi slijetanjem, barem i tvrdim, s kratkotrajnom recesijom ili čak i bez nje. Prognozirati je nezahvalno jer jednostavno previše faktora utječe na konačni rezultat.
Ipak, znamo da gledamo promjenu paradigme, globalne, ekonomske, pa i moguće ideološke, koja se naslanja na upravljanje i nastanak koronakrize. Treba biti spreman na različite završetke i prilagoditi se, jer biti spreman… pa, znate već!
U svemu tome određen dio tržišta pronalazi “rupe u sustavu” te iskoristiti određene slabosti po principu “seek and destroy” i na tome zaraditi.
KRATKA NAJAVA ZA KRAJ
Na koncu, najavljujem kako ćete me večeras upravo na ovu temu moći gledati u emisiji Otvoreno. Pridružit će mi se g. Hrvoje Stojić, g. Željko Kardum te g. Vedran Š ošić. A oni koji žele sve ovo prokomentirati uživo, preporučujem 5. Konferenciju o novcu, poduzetništvu i investiranju u Splitu ovog petka, 31. ožujka. Organizator je portal Žene i novac, a tamo ću govoriti o najvećim financijskim pogreškama u poduzetništvu – i kako ih izbjeći.
