Što je duracija i koliko nas zapravo košta promjena kamatnih stopa?

Što je duracija

U ovom članku, osvrnut ću se na jedno od pitanja koje se našlo u mom nedavnom financijskom kvizu — što je duracija? To je jedna od mjera u financijama koja se često shvaća pogrešno (za zbunjujuć naziv je kriv izvjesni Macaulay, ne Culkin). Modificirana duracija u regulativi se naziva još i modificirano trajanje. Zvuči kao vrijeme pa se često zamijeni s rokom dospijeća ili nečim sličnim. Provjerimo o čemu je zapravo riječ.

ŠTO JE DURACIJA ZAPRAVO

Duracija je mjera osjetljivosti. Govori nam koliko će se cijena nečega promijeniti ako se kamatne stope pomaknu, najčešće obveznice.

Ta se promjena cijene računa ovako:

Promjena cijene ≈ −duracija × promjena prinosa.

Na konkretnom primjeru, ako je duracija neke obveznice 8, rast prinosa od jednog postotnog boda daje pad cijene obveznice od približno 8 %. Duracija 2 uz isti pomak daje 2 %.

Iza broja stoji ponderirani prosjek vremena u kojem stižu novčani tokovi, pa duracija raste s dospijećem i pada s visinom kupona. U prijevodu, obveznica koja mnogo isplaćuje rano ima kraću duraciju od one koja isplate ostavlja za kraj.

Jednako je važno što duracija nije:

  1. Nije rok dospijeća. Desetogodišnja obveznica s visokim kuponom može imati duraciju sedam.
  2. Nije mjera kreditnog rizika. Ne govori ništa o tome hoće li izdavatelj platiti, nego samo o tome kako cijena reagira na kamate.
  3. Nije prognoza. Ne kaže kamo stope idu, nego što se događa ako se pomaknu.
  4. Nije precizna kod velikih pomaka. Ona je približna linearna mjera. Kod skokova od nekoliko postotnih bodova u igru ulazi konveksnost.

PRIMJENA DURACIJE U POSLOVANJU

Prva stvarna primjena je najbliža: tamo gdje držite likvidnosnu rezervu. Dva obveznička fonda mogu nositi isti opis konzervativan, a imati duraciju 2 i 7. Kod rasta prinosa od jednog postotnog boda, prvi gubi oko 2 %, a drugi oko 7 %. Duracija se objavljuje u mjesečnom izvještaju i u dokumentu s ključnim informacijama. To je jedan broj koji vam kaže koliko će ta pozicija oscilirati i je li uopće zamjena za oročenje.

Druga primjena je na strani obveza. Kad fiksirate kamatnu stopu na sedam godina, preuzimate duraciju na vlastitom dugu. Zašto? Zaključavate trošak u oba smjera. Ako stope padnu, ostajete zarobljeni u skupljem trošku, a naknada za prijevremenu otplatu koju banka tada ispostavi je izračunata upravo po ovoj logici: to je sadašnja vrijednost njezina gubitka. Varijabilni kredit ima duraciju blizu nule i zato se cijena mijenja sa svakim repricingom.

Treća primjena tiče se samog poduzeća. Vrijednost poduzeća čiji su novčani tokovi udaljeni u budućnost ponaša se kao obveznica duge duracije: rast diskontne stope udara je jače. Zato u godinama rasta kamata, najviše padnu multiplikatori onih poduzeća koje obećaju profit. S druge strane, poduzeća sa stabilnim novčanim tokom u naredne dvije ili tri godine gube značajno manje na vrijednosti. Isti mehanizam, drugi predmet mjerenja.

Provjera koju možete napraviti danas traje deset minuta. Ako držite rezervu u nekom od fondova, pronađite njegovu duraciju i pomnožite je s jednim postotnim bodom. To je vaš gubitak u scenariju koji se ove godine — već dogodio. Ako imate dug, zabilježite na koliko dugo je trošak fiksiran. Nijedan od ta dva broja ne stoji u financijskim izvještajima, a oba određuju što će se dogoditi pri sljedećem pomaku kamatnih stopa.

Nema besplatnog ručka - ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: