Kratkoročni bankovni kredit danas može imati nižu kamatnu stopu od dugoročnog kredita ili obveznice. Ali time poduzeće preuzima rizik refinanciranja. Odnosno, ako kredit treba obnoviti za godinu dana, danas ne znamo ni kolika će tada biti kamatna stopa niti hoće li nam banka htjeti odobriti kredit. Zato cijenu financiranja ne treba promatrati odvojeno od njegove ročnosti. A zašto je upravo ročnost pasive pitanje zbog kojeg biste katkad trebali odabrati obveznice umjesto kredita?
O ČEMU VODIMO RAČUNA KOD IZBORA IZVORA FINANCIRANJA
Kad planiramo način na koji ćemo financirati imovinu poduzeća, odnosno kad planiramo pasivu, bavimo se s dva aspekta:
- Struktura. Koliki će udio od ukupnih izvora financiranja biti tuđe, a koliki vlastit? Odnosno, koliko ćemo imati duga, a koliko vlastitog kapitala?
- Ročnost. Neovisno o tome je li izvor financiranja naš ili tuđi i plaćamo li kamate ili prinos na njih ili ne, odlučujemo: koliko će izvora financiranja biti dugoročno, a koliko kratkoročno?
Gdje se tu uklapaju obveznice? Njihova je uloga dvojaka: one su dužnički financijski instrument koji omogućuje financiranje na dugi rok (više od godinu dana). Uz to, pomiču problem ili rizik kojeg imaju banke, a prenose ih na vas. Koji je to problem? One imaju kratkoročne depozite (pasiva), a dugoročne kredite (aktiva). Zato traže da odmah vraćate kredite, kako bi ta sredstva proslijedile dalje.
ROČNOST PASIVE I ULOGA OBVEZNICA
Problem se rješava izvanbankarskim financiranjem kao što su obveznice. Njega nerijetko podupiru i same banke. Obveznice su specifične jer je kod njih uobičajeno je da se plaćanje (amortizacija) događa na kraju (o dospijeću), osim kuponskih kamata koje se plaćaju godišnje ili kvartalno. Naime, investitore ili ulagatelje u obveznice zanima povrat na kapital (prinos ili kamate), a ne toliko povrat duga (glavnice). Kod kredita, s druge strane, glavnicu počinjete vraćati odmah ili eventualno nakon kraćeg počeka.
Obveznice kod kvalitetnih srednjih hrvatskih poduzeća stoga ne treba promatrati samo kao instrument kojim se financira novi kapitalni izdatak, akvizicija ili rast. One mogu imati još jednu vrlo važnu funkciju: restrukturiranje ročnosti pasive. Dio kratkoročnih bankovnih i drugih izvora uz obveznice se može zamijeniti dugoročnim financiranjem. Time se ne mora nužno dramatično promijeniti ukupna zaduženost poduzeća, ali se može uvelike promijeniti financijski rizik. To je važna razlika.
Dakle, jedno je pitanje koliko duga imamo. Drugo je kada taj dug dospijeva. Ne želimo da previše toga moramo platiti u trenutku kad nam novac od investicije još nije stigao.
Zato, kako bismo mogli izabrati optimalan način financiranja, najprije trebamo imati dobar poslovni plan i adekvatan financijski model, gdje možemo provjeriti scenarije i testirati što nam najviše odgovara u različitim okolnostima.
Ako želite besplatni inicijalni sastanak o mogućnostima refinanciranja vašeg poslovanja, dogovorimo sastanak.
