Posljednjih dana su me o tržištima počeli ispitivati svi: od taksista do rodbine i prijatelja. Geopolitika, prinosi, nafta i burze opet izgledaju kao da svaki dan mijenjaju priču. Zato želim pojasniti svoj stav – i opisati što treba raditi poduzetnik u ova neobična vremena.
Kad sam prije desetak dana u Dnevniku HRT-a rekao kako dugoročno ne očekujem veće potrese na tržištu nafte, nisam tvrdio da kratkoročne volatilnosti neće biti. Štoviše, ona je itekako vidljiva! Ustvrdio sam kako ne vidim trajnu promjenu režima koja bi sama po sebi slomila realnu ekonomiju ili dugoročno preokrenula tržišta.
U KRATKOM ROKU, VAŽNIJA JE CIJENA KAPITALA!
Stoga i dalje mislim da je to razumna teza. U međuvremenu se tržište dodatno potreslo i ojačalo volatilnost, pa time podsjetilo na nešto drugo: nije dovoljno gledati samo naftu i naslovnice o sukobima, već i na tržište državnih obveznica. To je dobro objasnio Torsten Slok iz Apollo Managementa, o čemu sam pisao jučer.
Američko tržište duga danas je pod pritiskom velikog refinanciranja, visoke emisije trezorskih zapisa i slabijeg stranog udjela u vlasništvu, iako potražnja na aukcijama zasad i dalje ostaje solidna.
Drugim riječima, smatram svoj (dugoročni) umjereni optimizam i dalje dobrim i korisnim. Mogu ga nadopuniti realističnijim zaključkom da je kratki rok pod snažnijim utjecajem cijene kapitala nego same cijene nafte. Zato je cijena zlata jako pljusnula, pa stoga treba više gledati u obveznice. Cijena zlata na neki je način derivirana pokretima na obvezničkim tržištima.
ŠTO TREBA RADITI PODUZETNIK U OVE DANE?
Ipak, što treba raditi poduzetnik u ovoj situaciji? Ako želite, možete besplatno od mene dobiti akcijski okvir prilagođen za ključne industrije. Samo mi pošaljite e-mail s naslovom “Akcijski okvir” na ovu adresu.
Zašto se okvir prilagođava industriji? Isti tržišni signal ne traži jednaki odgovor u svakoj branši. Razlog je jednostavan.
Industrije se razlikuju po nekoliko osnovnih karakteristika: strukturi troška, brzini prijenosa cijena na kupca, intenzitetu korištenja kapitala i tome kako izgleda novčani tok (nije jednak u trgovini, građevinarstvu ili softveru). Stoga poduzetnik ili direktor ne smije svugdje reagirati istim refleksima.
U sadašnjem okviru, gdje su obveznički prinosi viši, dionice se oporavljaju, nafta je i dalje povišena, a metali popuštaju, upravo te razlike određuju tko mora braniti bilancu, tko maržu, a tko likvidnost.
OTKUD RAZLIKA U PRISTUPIMA
Kako bih ilustrirao ove posebnosti, dat ću nekoliko primjera:
Proizvodnja i metali
U ovoj industriji, marža je prva linija obrane. Kad industrija kupuje sirovinu danas, a finalni proizvod prodaje kroz ugovore ili s vremenskim odmakom, te promjene ulaznih cijena mogu nas udariti prije nego se trošak prenese na kupca. Zato je dužnost direktora prije svega biti čuvar bruto marže, prije bilo kakvog govora o dugu. Bitka se vodi u nabavi, zalihama i cjenovnim izračunima, a ne samo u bilanci.
Građevinarstvo i projektni biznisi
Ovdje prihod često djeluje sigurno jer postoji ugovoreni posao, ali to je varljivo. Problem je u tome što je novac vremenski neusklađen: trošak izlazi prije, naplata dolazi kasnije. Uz to, banke u okruženju viših prinosa češće pušu na hladno. Zato je ovdje važniji DSCR i ritam dotoka gotovine nego sama računovodstvena dobit. Poduzeće može izgledati profitabilno, a ipak upasti u stres likvidnosti.
Jako zadužena poduzeća
Kad koeficijent zaduženosti prijeđe 85 ili 90 posto, gotovo sve je podređeno bilanci. Tu je glavno pitanje: koliko dugo možete izdržati skuplji novac? Zato je odgovor ove vrste poduzeća najdefenzivniji. Ono što je drugima razvojni projekt, ovdje može biti pogreška. Prvo se rješava ročnost duga, kamata, refinanciranje i poluga, a tek onda strategija rasta.
Zaključno, nije isto poslovati u djelatnosti u kojoj je prvi udar kroz ulazni trošak ili vrijeme naplate, u odnosu na onaj gdje je ključna cijena kapitala. Stoga ni ključni indikatori nisu isti.
Ukratko: proizvodnja brani maržu, građevinarstvo brani likvidnost, a zadužena poduzeća brane bilancu.
Ako želite akcijski okvir prilagođen vašoj industriji ili vidjeti detaljniji prikaz za, primjerice, građevinarstvo, pošaljite mi e-mail s naslovom “Akcijski okvir” na ovu adresu.
