Posljednja čitanka u studenom ne može zaobići temu proračuna i proračunskog deficita, a jednako tako ni izglasanih alternativnih investicijskih fondova (AIK) – koji to nisu. Donosim i pregled jednog važnog indikatora te vrlo korisnog omjera. Prvi vam može pomoći prepoznati recesiju, a drugi razliku između špekuliranja i investiranja. Na koncu, provjerite zašto uskoro rastu plaće za više od 10 posto zaposlenih te koliko je bruto sat radnika u rujnu bio skuplji u odnosu na godinu ranije. Postotak bi vas mogao iznenaditi!
Petak, 24.11.
VIDI LI SE RECESIJA IZ POPULARNOG INDIKATORA?
Claudia Rae Sahm američka je ekonomistica koja je najveći dio karijere provela u FED-u, a specijalizirala se za makroekonomiju i financije domaćinstava. Javnosti je, osim kao ekonomska kolumnistica, poznata po tome što je utvrdila Sahmino pravilo, rado korišteni recesijski indikator koji je po njoj dobio ime. Zanimljivo je što je, kao stipendistica Fulbrightova programa, krajem devedesetih na Sveučilištu u Dresdenu proučavala ekonomsku tranziciju u postsocijalističkim zemljama. Vjerojatno se bavila i Hrvatskom. Što nam, dakle, kaže Sahmino pravilo – i predviđa li ovaj put recesiju?
Četvrtak, 23.11.
KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU INVESTIRANJA I ŠPEKULIRANJA?
Ako imamo dvije investicije, A i B, s povratima od 10 i 5, čini se da je najbolja odluka A. No, kad bismo znali da je rizik bio u prvom slučaju 8, a u drugom 2, onda možemo izračunati Sharpeov omjer. On kaže da je omjer 1,25 za A, odnosno 2,5 za B i to nam jasno govori da je bolja investicija B. Pogledajte ovdje kako uz Sharpeov omjer možete uskladiti svoja ulaganja za rizik i donositi mudrije investicijske odluke!
Srijeda, 22.11.
USKORO RASTU PLAĆE ZA VIŠE OD 10 POSTO ZAPOSLENIH
Vijest koja to nije: više od 10 posto zaposlenih uskoro će osjetiti kako im naglo rastu plaće. Kako to? Prema podacima DZS-a, prvi decil ili 10 posto zaposlenih s najmanjom plaćom trenutno ima bruto plaću do 827 eura, što je niže od minimalca za 2024. godinu. Njima valja pribrojiti sve direktore i članove uprava poduzeća koji primaju plaću nižu od “direktorskog” minimalca, koji će rasti na nešto više od tisuću eura bruto.
Inače, plaće su u rujnu bile nominalno niže za 0,6 %, a realno za 1,1 % u odnosu na kolovoz 2023. Kako sad ovo? Radi se, prije svega, o efektu manjeg broja radnih sati! Naime, prosječna neto satnica u rujnu rasla je za 8 posto, a bruto satnica za 7,5 posto u odnosu na mjesec ranije. Prosječni trošak rada za poduzetnike u posljednjih godinu dana doživio je izniman rast.
Bruto sat u rujnu ove godine bio je skuplji za 21,2 posto u odnosu na rujan prošle godine. Neto iznos bio je 18,8 posto viši: razliku je uzela država. Ako to korigiramo za inflaciju, zaposlenici su u rujnu dobivali 11,3 posto više za svoj sat nego u istom mjesecu lani.
Utorak, 21.11.
ZAŠTO SAM PROTIV POVEĆANJA PRORAČUNSKOG DEFICITA
Često se vraćam na doktrinu fiskalnog konzervativizma i opasnost novih zaduženja. Svjestan sam da se mnogi s time neće složiti, jer smatraju da “država nije poduzeće”. No, država, to smo – mi! Porezni obveznici i hrvatski državljani vlasnici su suvereniteta, odnosno principali, a državna uprava i administracija samo agenti. Ako državu vodimo kao vlastiti dom ili poduzeće, a ne kao agent, onda trebamo biti jako pažljivi s novcem i oprezni kod zaduživanja. Možemo se pokriti s onoliko deke koliko imamo. Zašto smatram da protuciklično djelovanje ipak nosi određene rizike o kojima se nedovoljno priča, provjerite ovdje.
Ponedjeljak, 20.11.
AIF SA SOBOM NOSI ZAMKE KOJE MORAMO ZAOBIĆI
U ponedjeljak poslijepodne gostovao sam na N1 uživo. Tom sam prilikom komentirao mirovinske fondove, porast plaća, alternativna ulaganja te ulogu države u tržišnoj utakmici. Iako sam već govorio da smo pred najboljim desetljećem u našoj ekonomskoj povijesti, dozvolite mi malo kritike. Smatram da alternativni mirovinski fondovi (AIF) sa sobom nose moralni hazard te da se našim ulozima može i mora bolje upravljati. Više iz ovog gostovanja pogledajte u videu ispod, a moj osvrt o AIF pročitajte ovdje.
***
Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
