Claudia Rae Sahm je američka ekonomistica koja je najveći dio karijere provela u FED-u, a specijalizirala se za makroekonomiju i financije domaćinstava. Javnosti je, osim kao kolumnistica Bloomberg Opiniona i New York Timesa, poznata po tome što je utvrdila Sahmino pravilo, koje se po njoj i naziva. Zanimljivo je što je, kao stipendistica Fulbrightova programa, krajem devedesetih na Sveučilištu u Dresdenu proučavala ekonomsku tranziciju u postsocijalističkim zemljama. Tijekom tog se vremena vjerojatno bavila i Hrvatskom.
ŠTO JE SAHMINO PRAVILO?
Vratimo se na Sahmino pravilo, odnosno recesijski indikator. Ovu mjeru koristi i sam FED, najznačanija svjetska središnja banka, kao indikator je li američko gospodarstvo ušlo u recesiju. Ono “signalizira početak recesije kad tromjesečni pomični prosjek nacionalne stope nezaposlenosti (U3) poraste za 0,50 postotnih bodova ili više u odnosu na minimalnu vrijednost tromjesečnog prosjeka u posljednjih 12 mjeseci”, kako stoji na stranicama FRED-a. Možda je sada jasno zašto na ovom blogu pomno pratimo američku (ne)zaposlenost.
Ovo jednostavno mjerilo precizno je predviđalo recesije u SAD-u još od 1960. godine, i to bez greške ili lažnih signala. Zahvaljujući svom oslanjanju na pomični prosjek u posljednjih 12 mjeseci, jednostavno ugrađuje i prirodnu stopu nezaposlenosti u izračun. Ostali recesijski indikatori obično su razmjerno složeni i koriste velik broj podataka. Zato je Sahmino pravilo toliko rado korišteno.
JESMO LI PRED RECESIJOM?
Što nam ovo pravilo kaže o trenutnom stanju? Sahm je nedavno navela u članku za Bloomberg Opinion da “je trenutna vrijednost 0,33 postotna boda, pa je vrlo malo vjerojatno da smo u recesiji, barem zasad”. Kakvi su signali? Dodaje kako je “stopa zapošljavanja pala ispod pretpandemijskih razina, a stopa otkaza ostaje niskom. Rast krajnje potrošnje, čak i kad uzmemo u obzir inflaciju, bio je snažan.”
Ipak, treba upozoriti da nije sve blistavo u najvećem svjetskom gospodarstvu. Već sam navodio da se smanjuje raspoloživi dohodak potrošača. Njihov dug po kreditnim karticama, koje u SAD-u imaju vrlo visoke godišnje kamatne stope (u prosjeku čak 21,19 posto!), strelovito raste. Što će biti kad se one budu morale otplaćivati, pa građani odluče smanjiti potrošnju?
Na kraju, Amerikance bi skupo mogao stajati manjak fiskalne discipline. I Sahm zaključuje kako su mogućnosti ublažavanja posljedica eventualne recesije smanjene jer je američki dug drastično narastao. Dobra je to pouka i za naše rizničare.
Članak je izvorno objavljen 24. studenoga 2023.