Nedavno sam komentirao realni pad plaća u IT-u. Moj je komentar prenio Lider, a ovdje možete pročitati i komentar Hrvoja Balena, člana uprave Algebre, o tome kako vratiti rast tom sektoru. Ako vas zanimaju EU sredstva ili krediti, skrećem pozornost na pokazatelje zaduženosti. Tu je i osvrt na dosadašnje kretanje turističke sezone te istraživanje o tome kolika je poduzetnička aktivnost po hrvatskim županijama. Pogledajte interaktivnu kartu koja je kreirana posebno za ovu čitanku! Na kraju, otkrivam zašto je plaćanje poreza na dobit – pozitivan znak u vašem poslovanju.
Petak, 10.5.
ZAŠTO JE DOBRO PLATITI (VEĆI) POREZ?
Prošlog ste mjeseca vjerojatno predavali godišnje financijske izvještaje, a nadam se da to znači i kako vam je obračunat porez na dobit! Zašto se nadam? Pa zato što je to – dobro! Pročitajte zašto je plaćanje poreza na dobit zapravo pozitivan znak u vašem poslovanju te zašto ga ne valja izbjegavati pod svaku cijenu.
Četvrtak, 9.5.
PODUZETNIČKA AKTIVNOST PO ŽUPANIJAMA: KOLIKE SU RAZLIKE?
Nije tajna da u našoj zemlji, kao i u većini drugih, postoje određene ekonomske nejednakosti. Tako sam odlučio istražiti kako varira poduzetnička aktivnost po županijama i koje su među njima najuspješnije.
Iz priložene karte, koja prikazuje broj aktivnih obrta i trgovačkih društava na 1000 stanovnika, možete naslutiti da je poduzetnička aktivnost najviša u Istri, zatim Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Zagrebu, nakon kojih slijedi jug Hrvatske.
Na začelju je čak šest županija koje bilježe vrlo slične vrijednosti, između 35 i 38 obrta i trgovačkih društava na 1000 stanovnika. To su: Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska. No, da ne bih samo komentirao izostanak poduzetničkog duha: vjerujem da se ovo može promijeniti i da to samo znači kako te županije imaju mnogo usnulog potencijala.
Uskoro ću objaviti i novu lokaciju naše poduzetničke konferencije za male poduzetnike u manjim sredinama. Naime, Dobitna formula ovaj put seli u kontinentalnu Hrvatsku.
Srijeda, 8.5.
VIŠE NE TREBA ČEKATI SRPANJ ZA DOBAR ODMOR?
Pristigli su podaci o noćenjima i dolascima turista za ožujak. Vidimo da je dolazaka 26,5 posto, a noćenja 34,5 posto više nego prošle godine! Dio razloga doduše možemo pronaći u ranijem Uskrsu, ali samo dio. I protekli travanj, prema preliminarnim podacima, bilježi značajno bolje rezultate.
Ako gledamo isključivo strane turiste, najbolje rezultate bilježi Istra s 91,3 posto rasta i gotovo trećinom ukupnog broja noćenja. Od značajnijih odredišta, značajno su rasli i Zadarska (64 posto rasta noćenja), Primorsko-goranska (52,1 posto) i Šibensko-kninska županija (45 posto). Proljeće je sve toplije, a turisti su sve spremniji doći izvan uobičajene ljetne sezone kako bi uživali bez nesnosnih gužvi, redova i čekanja.
To je izvrstan trend jer pokazuje kako je naš turizam sve manje sezonalan, što povećava i mogućnosti stalnog zapošljavanja lokalnog stanovništva te omogućuje bolji povrat na uloženo. Forbes u nedavnom članku ističe kako je Hrvatska "glavna meta za globalne kupce nekretnina", a našu je zemlju nahvalio i Marcus Benussi, Forbesov direktor globalnih nekretnina.
Na kraju, temperatura mora ove srijede u Splitu iznosila je 20, a u Zadru, Rabu, Dubrovniku i Crikvenici 19 stupnjeva. Treba li onda zaista čekati srpanj za dobar odmor?
Utorak, 7.5.
POKAZATELJI ZADUŽENOSTI: ODLUČUJU O TOME HOĆETE LI DOBITI KREDIT ILI EU SREDSTVA
Prošle ste godine ovdje mogli čitati: "Banke pažljivo analiziraju omjer zaduženosti vašeg poduzeća, odnosno omjer duga i kapitala. Previsoka zaduženost može biti znak rizika za banku i tako negativno utjecati na odobrenje kredita." Kako možete saznati jeste li prezaduženi za dobivanje kredita ili za odobrenje EU sredstava?
Bon.hr portal je upravo ažurirao svoje pokazatelje zaduženosti tako da možete vidjeti ono što gledaju banke ili konzultanti za EU fondove. Ako dobro planirate, možete poboljšati ove pokazatelje na vrijeme i tako osigurati da vaše poslovanje bude manje rizično i prikladno za kreditna ili bespovratna sredstva. U ovom članku možete pronaći objašnjenja za svaki pojedini pokazatelj. To je vrlo vrijedna lektira za svakog poduzetnika kojom poboljšavate svoju financijsku pismenost.
Pokazatelje zaduženosti je šteta koristiti samo za svoje poduzeće: provjerite i stanje svojih dobavljača, kupaca i poslovnih partnera. Uvijek je dobro znati kolika je zaduženost postojećih i potencijalnih kupaca, dobavljača ili suradnika. Naposljetku, ili ćete vi upravljati rizicima poput prezaduženosti, ili će taj rizik jednostavno iznenada preuzeti kormilo.
Obično u trenutku kad se tome najmanje nadate.
Ponedjeljak, 6.5.
USPORAVANJE PLAĆA U IT-U: PAD POTRAŽNJE, VISOKI POREZI
Prije dva jedna, zamijetio sam usporavanje plaća u IT-u, koji se posebno ističe između ostalih djelatnosti, gdje plaće realno rastu. Nije bilo riječi o dubljoj sektorskoj krizi, jer broj zaposlenih u sektoru i dalje raste.
O čemu je riječ? To, kako sam izjavio za Lider, "može ukazivati, što bi trebalo ipak dodatno istražiti, na potencijalne pritiske unutar sektora za održavanje operativne efikasnosti i smanjenje troškova, uključujući i plaće, kako bi se zadržala konkurentnost na sve zasićenijem tržištu. Također, iz iskustva koje imam i informacija s tržišta, očito se radi i padu potražnje, a ovakve tvrtke često rade za inozemne naručitelje."
Predsjednica Nadzornog odbora CiSEx-a, Tajana Barančić, očekuje "da će se ta razlika [u odnosu na plaće u ostalim sektorima] u ovoj godini dodatno smanjivati, odnosno, da plaće u IT sektoru neće značajnije rasti ove godine kao ni broj novih radnih mjesta u sektoru". Hrvoje Balen, član uprave Algebre, dodao je za ovaj blog: "Velika (izvozna) EU tržišta za hrvatski ICT sektor prilično su usporila i stalno plešu na rubu recesije. Kako izvoz čini skoro 50 % prihoda za najznačajniji podsektor (razvoj softvera), onda je jasno da se tu dogodilo stiskanje. Domaća potražnja će još neko vrijeme ostati stabilna, prvenstveno zbog EU sredstava.
Uz to, tržište SAD-a se oporavlja i to je najveće pojedinačno izvozno tržište za ICT usluge hrvatskih poduzeća. Da bi se nastavio rast predviđen Strategijom Digitalne Hrvatske, presudno je aktivirati Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja HR-USA i nastojati da se što prije ratificira u Kongresu. To bi vrlo brzo povećalo profitabilnost kompanija, ali i ohrabrilo neka poduzeća da preusmjere novčane tokove sa stranih podružnica u Hrvatsku."
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
