Još se sliježu dojmovi nakon konferencije Dobitna formula koja je jučer održana u Zadru. Među okupljenim poduzetnicima bio je značajan broj mladih, što pokazuje da su spremni ulagati u svoja znanja i vještine te nam daje nadu u bolju budućnost. U ovom tjednu prenio sam izvrstan razgovor s Matom Mijićem, koji je pojasnio kako regulacija ubija europsku inovativnost i konkurentnost. Vijest je da je njemačka inverzija krivulje prinosa gotova: pročitajte zašto je to opasno. Analizirao sam i razloge zašto su europske tvornice automobila sve praznije te zašto samo 5 od 15 najvećih proizvođača dolazi iz Europe. Na koncu, jedna neobična financijska teorija: evo kako su povezane kokoši i financiranje!
Petak, 27.9.
SVI U DOBITI NAKON DOBITNE FORMULE U ZADRU
U petak sam bio izlagač na poduzetničkoj konferenciji Dobitna formula, održanoj u izvrsnom prostoru novog poduzetničkog inkubatora Bili brig. Osvrnuo sam se na životni ciklus poduzeća prema profesoru Damodaranu te istaknuo koje su financijske potrebe, a koje najčešće pogreške u svakoj od razvojnih faza jednog poduzeća. Na konferenciji ste mogli ste slušati i o važnosti komunikacije s računovođom, pronalasku dobrih kupaca (i izbjegavanju loših), ispravnom postavljanju cijena, korištenju poslovne inteligencije te bespovratnim sredstvima EU. Događaj je zaključen izvrsnim panelom “Ima li još nešto osim turizma u Zadru”, s moderatorom Matom Mijićem. Panelisti su bili Marko Mišulić iz IT kompanije Rentlio i Ana Teskera iz zadružne pivovare Brlog.
Radujem se ovakvim inicijativama koje pokazuju da postoji još mnogo poduzetnika, osobito mladih, koji su spremni ulagati u svoja znanja i vještine. Ovo je već treća Dobitna formula, nakon onih u Sinju i Svetoj Nedelji. Uskoro ćemo objaviti i sljedećeg domaćina, a ako želite da dođemo kod vas, javite mi se!
Četvrtak, 26.9.
KAKVE VEZE IMAJU KOKOŠI I FINANCIJE?
Ovaj put donosim nešto mnogo neobičnije od uobičajenih financijskih teorija: jednu koja ima veze s – kokošima! Teorija hijerarhijskog reda preuzeta je, naime, iz biologije, a prilagodio ju je 1984. Stewart Myers. Ona objašnjava zašto poduzeća uglavnom biraju izvore financiranja po točno utvrđenom redoslijedu. Znate li koji su razlozi ovakvog ponašanja i vrijedi li ona i u vašem slučaju? Provjerite ovdje.
Srijeda, 25.9.
JOŠ LOŠIH VIJESTI: GOTOVA JE NJEMAČKA INVERZIJA
Nije diverzija, nego inverzija: krivulja prinosa njemačkih desetogodišnjih i dvogodišnjih obveznica vratila se iz inverzije u “normalno stanje”. Zašto je povratak u normalu loša vijest i kako se tiče Hrvatske? Naposljetku, ako je to loše, zašto su onda europski dionički indeksi porasli s utorka na srijedu? Više o ovom događaju možete pronaći ovdje.
Utorak, 24.9.
RAZGOVOR S MATOM MIJIĆEM: REGULACIJA UBIJA INOVATIVNOST I KONKURENTNOST
Kao uvod u poduzetničku konferenciju Dobitna formula u Zadru, objavljen je razgovor s moderatorom panela “Ima li još nešto osim turizma u Zadru”, Matom Mijićem. Izdvajam sljedeće misli: “Malo i srednje poduzetništvo kralježnica je europske ekonomije. Ne samo zato što zapošljava uvjerljivo najviše ljudi, nego i čuva manje urbane i ruralne sredine, tradiciju, obiteljsko nasljeđe i europski način života. Iako su im puna usta MSP-ova, EU institucije, nažalost, često ne razumiju da trošak skupe i nepotrebne regulacije prebacuju u najvećoj mjeri na njihova leđa. To im svakako nije prvotna namjera, no EU birokrati odbijaju shvatiti da prekomjerno regulirano tržište favorizira velike igrače. Možda ih sad vanjski faktori i druge rastuće ekonomije natjeraju da shvate kako regulacija ubija europsku inovativnost i konkurentnost.” Toplo preporučujem da pročitate i ostale njegove misli ovdje.
Ponedjeljak, 23.9.
EUROPSKE TVORNICE AUTOMOBILA SVE PRAZNIJE
Da su europski proizvođači automobila u krizi, svjesni smo već neko vrijeme. Ponajprije se to odnosi na njemačke proizvođače, no ne blistaju ni ostali unutar EU. U svom nedavnom izvještaju, Bloomberg navodi zabrinjavajuće podatke o nedovoljnoj iskorištenosti proizvodnog kapaciteta tvornica. Reuters pak izvještava o porazu dosadašnjeg poslovnog modela, koji je počivao, između ostalog, i na jeftinoj energiji i vezama s Kinom. Ako promotrimo podatke o prodaji za prošlu godinu, možemo primijetiti da se u Europi nalazi svega 5 od 15 najvećih svjetskih proizvođača po broju vozila. Kako je došlo do toga i kakva je budućnost europske autoindustrije? Kakve veze s time imaju najave carina i regulacija pogonskih goriva? Više u ovoj analizi.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
