Vrhunac turističke sezone je iza nas, a počela je škola: pravo je vrijeme da srušimo mit o srpanjskoj rupi. Ako već gledate na investicije za sljedeću godinu, preporučujem da provjerite više o povoljnim kreditima HBOR-a za modernizaciju proizvodnje. Pritisak na produktivnost i dalje je visok, stoga pročitajte preporuke kako je osnažiti. U ovom broju donosim i komentar o budućnosti europske autoindustrije te članak o velikom izazovu: paralizi odlučivanja.
Petak, 12.9.
BUDUĆNOST EUROPSKE AUTOINDUSTRIJE JE – JEFTINA?
Čini se da su čak i europski birokrati pod pritiskom. Ursula von der Leyen je u srijedu u svom obraćanju naglasila kako priprema Inicijativu za male priuštive automobile. Danas se susrela s predstavnicima ACEA-e, vodećeg europskog udruženja proizvođača automobila, kao dio Strateškog dijaloga, pa vjerujem da ćemo uskoro znati što je dogovoreno. Međutim, već ono što je rekla u srijedu je znakovito:
“Smatram da bi Europa trebala imati vlastiti e-automobil.
E kao ekološki prihvatljiv – čist, učinkovit i lagan.
E kao ekonomičan i građanima cjenovno pristupačan.
E kao europski – proizveden ovdje u Europi, s europskim lancima opskrbe.
Ne možemo dopustiti da Kina i druge zemlje osvoje ovo tržište.”
Sve to zvuči kao reklama za Daciju Spring, no zapravo bi moglo značiti i da bi mali, jeftini gradski automobili mogli biti izuzeti iz posvemašnje elektrifikacije i nalikovati japanskim kei car standardima. Čelnica ACEA-e, Sigrid de Vries, tražila je očito, “pragmatičan, fleksibilniji i tehnološki neutralniji pristup politici dekarbonizacije cestovnog prometa”.
ZAŠTO NAM TREBA FLEKSIBILNIJI MODEL
Dakle, čitav ekonomski sustav na kojem počivaju automobili s unutarnjim izgaranjem (rezervni dijelovi, tekućine, održavanje, servis i slično) mogao bi se održati nešto duže, što je važno za poduzetnike u tim sektorima. Neke važne činjenice koje je istaknula ACEA, a koje bi trebale utjecati na prihvaćanje fleksibilnijeg modela dekarbonizacije:
1. Vozni park EU stari: prosječna dob vozila 2013. bila je 10,9 godina, a 2023. je narasla na čak 12,5 godina.
2. Izazovi konkurentnosti: industrijska cijena struje u EU viša je za 151 % u odnosu na SAD, odnosno 114 % u odnosu na Kinu.
3. Rizici u dobavnim lancima: visoka ovisnost o azijskim dobavljačima kod kritičnih sirovina i baterijskih sustava.
4. Problemi na strani potražnje: udio novih baterijskih vozila (BEV) u ukupnoj prodaji do srpnja ove godine bio je 15,6 % za osobna vozila te 8,5 % za dostavna vozila. Iako raste u nekim zemljama, u nekima, kao u Francuskoj, taj udio pada. I to unatoč čak 290 BEV modela na tržištu koje proizvode članice ACEA-e.
5. Slaba infrastruktura: čak 60 % javnih punionica u EU nalazi se u svega 3 zemlje članice (Njemačka, Francuska, Nizozemska).
Četvrtak, 11.9.
PARALIZA ODLUČIVANJA: KAKO SI NE ZAGORČATI ŽIVOT
Ovog tjedna donosim priču o Juri, vlasniku malog poduzeća koji je upravo dobio veliku narudžbu. Uvjeti koje je uspio ispregovarati bili su vrlo dobri, njegove su prijašnje reference bile velika prednost. No, Juri su za kupnju materijala, dodatnog stroja i financiranje čitavog procesa nedostajala određena sredstva. Dobio je tri ponude za financiranje, a onda mu se ispriječio neočekivani neprijatelj…
Srijeda, 10.9.
ZRAČNE LUKE RAZBILE MIT O SRPANJSKOJ RUPI
Kako izvještava DZS, u srpnju 2025. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama bio je za 5,5 posto veći u odnosu na isti mjesec lani. Najveći promet ostvarila je zračna luka Split sa 783 tisuće putnika što je porast od 4,7 % u odnosu na isti mjesec lani. Slijede dubrovačka (3,3 posto rasta) i zagrebačka zračna luka (8,4 posto rasta).
Sve su značajnije zračne luke ostvarile rast, što samo pokazuje da se mit o srpanjskoj rupi rasplinuo, barem što se tiče zračnog prijevoza i s njim povezanog turizma. Što se tiče ukupnog rezultata za prvih 7 mjeseci ove godine, u plusu smo za 6,8 posto. Po rastu prednjače zagrebačka (ZAG) s 9 posto te splitska (SPU) s 8,4 posto. U srpnju smo, k tome, najviše ostvarenog prometa putnika imali s Njemačkom, 370 tisuća (18,6 % rasta), UK, 355 tisuća (26,1 % rasta), Francuskom, 181 tisuću (20,9 % rasta), Poljskom, 153 tisuće (41,4 % rasta) te Italijom, 141 tisuću (24,3 % rasta). Iznad 100 tisuća putnika bilježe i Nizozemska i Švedska.
Ove nam vrijednosti pokazuju stabilnost potražnje za putovanjima u Hrvatsku, pa tako i za djelatnosti povezane sa zračnim prometom, kao što su: turizam, cestovni prijevoz putnika (taksi, rent-a-car), održavanje i servis vozila, usluge održavanja i servisa zrakoplova (MRO) i drugo.
Utorak, 9.9.
KAKO DO POVOLJNOG KREDITA ZA MODERNIZACIJU PROIZVODNJE
Od početka 2025. godine, dostupni su krediti za modernizaciju proizvodnje HBOR-a po izvrsnim uvjetima. Smatram ih dobrom prilikom za one poduzetnike koji već planiraju investiciju i žele pronaći povoljan način za njeno financiranje. U ovom članku saznajte možete li kandidirati za ova sredstva te koji su uvjeti da ostvarite povoljnije kamatne stope, kao i otpis dijela glavnice!
Ponedjeljak, 8.9.
KAKO SE NOSITI S PRITISKOM NA PRODUKTIVNOST
U Hrvatskoj, prosječna i medijalna plaća, a o minimalnoj da i ne govorimo, već godinama rastu znatno brže od produktivnosti rada. Nju možemo mjeriti preko rasta bruto dodane vrijednosti po zaposlenom, o čemu piše glavni ekonomist HUP-a, Hrvoje Stojić. Naša Vlada planira podići minimalnu bruto 1 plaću do 1.250 eura do kraja mandata (bruto 2: 1.456,25 eura).
Maloprodaja je u srpnju realno pala za 4 posto mjesečno, a godišnje je rasla za skromnih 1,4 posto, što nam pokazuje da se domaća potražnja hladi. Kombinacija bržeg rasta plaća u odnosu na produktivnost i ohlađene domaće potražnje pritišće marže i odgađa investicije, osobito u radno intenzivnim granama. To je dobitna formula za produljenje inflacije, koja državi donosi obilne proračunske prihode, ali i naglo usporavanje BDP-a, o čemu piše Velimir Šonje.
Što možete napraviti kao uprava poduzeća? Donosim četiri točke:
1. Mjerite i pratite produktivnost rada. Uvedite mjesečni izvještaj koji mjeri dodanu ekonomsku vrijednost po zaposlenom na puno radno vrijeme (EVA/FTE) ili bruto dobit prije kamata i amortizacije po zaposlenom (EBITDA/FTE). Preporučujem uvesti ciljeve poput: povećanje produktivnosti po jednom od ovih pokazatelja za 5 posto u idućih 6 mjeseci.
2. Kontrolirajte cijene preko ugovora. Ugovorite indeksaciju cijena (za energiju, metale, logistiku) i uvedite kvartalne ili mjesečne revizije cijena umjesto jednokratnih korekcija.
3. Budite agilni po pitanju zaliha i proizvoda/usluga. Uvedite najmanje kvartalno ažuriranje proizvoda ili usluga te ukidajte one koji se ne uklapaju u vaše ciljeve po pitanju marži i produktivnosti. Automatizirajte procese nabave te organizirajte rasprodaje zaliha koje dugo stoje na lageru.
4. Pripazite na likvidnost. Ako još niste, uvedite 13-tjedni novčani plan. Primijetite li poteškoće, odmah djelujte. Likvidnost traži brze i odlučne poteze, a kažnjava se paraliza u odlučivanju.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
