Kako u osvrtu u Poslovnom dnevniku navodi direktorica Hrvatske udruge banaka, Tamara Perko, u 2025. godini domaća potražnja više neće biti glavni pokretač ekonomskog oporavka. Europska ekonomija trenutačno stagnira, odnosno gospodarski rast je oko nule. Hrvatska je mala i otvorena zemlja pa nije moguće da kontinuirano rastemo samo na temelju osobne potrošnje. Rast na gorivo domaće potrošnje usporava, a očekuje se da će međunarodni faktori, poput izvoza i investicija, postati važniji za eventualni i najavljivani ekonomski rast.
PROMJENE DONOSE IZAZOVE, ALI I PRILIKE
Sve to zvuči logično, ali što to znači za vaše poslovanje? Ova moguća promjena u ekonomskim uvjetima značajno će utjecati ne samo na vaše poslovanje, već i poslovanje vaših partnera i dobavljača. Jeste li sigurni da znate kako će oni, vaši kupci i dobavljači, poslovati u idućoj godini? Jeste li ažurirali svoje poslovne planove? Naravno, ako ih imate!
Ova promjena u ekonomskih uvjetima stvara izazove, ali i prilike. Usporavanje domaće potražnje znači da će poduzeća teže dolaziti do likvidnih sredstava putem brzih i sigurnih prodaja na domaćem tržištu. Doduše, imamo veliku zalihu likvidnosti u bankama. No, hoće li očekivano niže kamatne stope i manje strogi uvjeti kreditiranja biti dovoljni? Ako imate otežani pristup financiranju, svakako provjerite 5K kreditne analize.
ZAŠTO PLANIRANJE LIKVIDNOSTI POSTAJE PRIORITET?
U svakom slučaju, planiranje likvidnosti (p)ostaje apsolutni prioritet za poduzeća. Zašto je to važno? Postoje najmanje tri razloga:
- Prilagodba promjenama na tržištu. Smanjena domaća potražnja može rezultirati kašnjenjem naplate potraživanja. Planiranje likvidnosti omogućava vam da pravovremeno prepoznate gdje bi moglo doći do rupa u priljevu novca. Potom ćete moći osigurati sredstva za ključne obveze, poput plaća, dobavljača i poreza. Alternativa neplaćanju ključnih obveza je, podsjetimo, blokada računa!
- Prevencija dodatnih troškova. Nedostatak likvidnosti često vodi kašnjenju u plaćanjima, što povlači penale, zatezne kamate ili gubitak povjerenja dobavljača, ali i banaka.
- Iskorištavanje prilika. U ovakvim uvjetima pojavljuju se prilike, poput preuzimanja konkurenata ili povoljnih ulagačkih mogućnosti. Samo poduzeća s adekvatno isplaniranom likvidnošću moći će iskoristiti ove prilike. Imate li poslovni plan koji predviđa ovakve prilike? Znate li koliko vrijedi vaše ili neko drugo poduzeće? Ako želite saznati, nabavite procjenu vrijednosti.
Planiranje likvidnosti nije samo pitanje preživljavanja: ono je alat za strateško upravljanje poslovanjem u nesigurnim vremenima. Kako se gospodarski oporavak prebacuje s domaće potrošnje na međunarodne i investicijske faktore, likvidnost (p)ostaje ključ za otpornost i dugoročnu održivost.
PRATITE NETO NOVČANI CIKLUS!
Jedan od ključnih alata za učinkovito planiranje likvidnosti je praćenje cash gapa ili neto novčanog ciklusa (eng. cash conversion cycle). Prihvatio sam kritiku Andreja Grubišića da ga je ispravnije zvati ovako, iako sam s profesorom Gulinom među prvima uveo ovaj pojam – novčani jaz. To je bila i tema mog magistarskog rada, za kojeg sam 2007. bio prvi dobitnik nagrade Dr. Ferdo Spajić za najbolji magistarski rad s područja računovodstva.
Pokazatelj neto novčani ciklus mjeri koliko vremena je potrebno poduzeću da pretvori ulaganja, preko zaliha i ostalih operativnih troškova te prodaje, ponovno u gotovinu. Usporavanje domaće potražnje i duži rokovi naplate mogu produljiti neto novčani ciklus, što poduzeće izlaže većem riziku problema s likvidnošću. U takvim uvjetima, optimizacija neto novčanog ciklusa postaje prioritet. Načini poboljšanja mogu biti, primjerice:
- skraćivanje rokova naplate potraživanja
- ubrzavanje prodaje zaliha
- pregovaranje duljih rokova plaćanja s dobavljačima.
Razumijevanje i upravljanje neto novčanim ciklusom ključno je za održavanje stabilnosti poslovanja u neizvjesnim ekonomskim uvjetima.
Ako vas zanima više o ovoj temi, pročitajte moje članke na temu novčanog jaza ili upravljanja radnim kapitalom. A ako želite odmah primijeniti najbolje prakse, dogovorite edukaciju ili konzultacije o oba plućna krila poslovnih financija: radnom kapitalu (kratkoročno financiranje) te kapitalnom budžetiranju (dugoročno financiranje).
