Tjedna čitanka #216

Za svetog Nikolu, donosim naramak podataka: o rastu produktivnosti u industriji, ali isto tako i rastu plaća po hrvatskim županijama koji ga nadmašuje. Znate li koja je županija zabilježila najveći rast plaća od 2019. naovamo? Popratio sam i prognoze rasta za naša glavna izvozna tržišta te donio okvir preko kojeg možete procijeniti svoje planove prodaje. Saznajte kako možete profitirati od boljeg upravljanja rizicima hrvatskih banaka te svakako provjerite Reutersovu prognozu cijena nafte u 2026. Ako vaše poduzeće i nije veliki potrošač, mogli biste ipak doživjeti lijepo iznenađenje na benzinskim postajama.

Petak, 5.12.

AKO PLANIRATE PRORAČUN ZA 2026., PROVJERITE PROGNOZU ZA NAFTU

Kretanje cijena nafte u idućoj godini oblikuje silazni trend, pa tako se za kraj 2026. predviđaju cijene barela nafte oko 10 dolara ispod trenutačnog stanja. Reutersov grafikon kojeg prenosi Oilprice.com prikazuje prosjek prognoza analitičara za Brent (EU) i WTI (SAD). Već na proljeće analitičari predviđaju značajniju korekciju.

Čak i najkonzervativniji među njima predviđaju višak na strani ponude: faktor koji će gurati cijene prema dolje. Što to znači za vaše planiranje? Osnovni scenarij trebao bi sadržavati nešto niže cijene ovog ključnog energenta u drugoj polovici godine.

Svakako imajte alternativni scenarij za slučaj da se to ne dogodi: nafta nerijetko ovisi o geopolitičkim faktorima koje ne možemo potpuno isključiti. Na ovu prognozu cijena nafte trebate osobito obratiti pozornost ako se bavite prijevozom, trgovinom, plastikom, industrijskom proizvodnjom i sličnim djelatnostima gdje je cijena nafte i naftnih derivata jedan od značajnijih ulaznih troškova.

Četvrtak, 4.12.

KAKO PROFITIRAMO OD BOLJEG UPRAVLJANJA RIZICIMA HRVATSKIH BANAKA?

Često znamo biti jako kritični prema “svojima” kao narod, no pokušat ću biti iznimka i ne samo reći “dobro je”, nego i pokazati kako nam to donosi konkretnu korist. Prvi grafikon prikazuje kretanje dvaju ključnih pokazatelja za hrvatski bankarski sektor u razdoblju od lipnja 2016. do rujna 2025.

Narančasta linija pokazuje “loše kredite” koji nisu naplaćeni dulje od 90 dana, pod skraćenicom NPL. Plava linija pokazuje povrat na imovinu (ROA). Što vidimo iz tog grafikona?

Prije svega, značajan pad NPL-ova, s razine preko 13 % u 2016. na oko 2 % u 2025.

To sugerira:

• bolju kreditnu procjenu i upravljanje portfeljem
• restrukturiranje starih kredita
• gospodarski oporavak i rast dohotka građana/poduzeća
• prodaju loših kreditnih plasmana drugim tržišnim igračima.

Pritom je ROA ostao na stabilnim razinama, dakle profitabilnost nije pretrpjela velike šokove. Ovaj divergentan trend ukazuje na snažno upravljanje kreditnim rizikom. Strateški, bankarski sektor je otporniji i zdraviji nego prije.

Viši ROA u zadnje dvije-tri godine u velikom je dijelu rezultat rasta kamatnih stopa (veći neto kamatni prihod), kao i za bankarski sektor uspješnog upravljanja tijekom režima nižih kamatnih stopa ECB-a. Ujedno, niska razina NPL-a znači manje rezervacija za loše plasmane, što je glavni ili defaultni rizik u poslovanju, a znači veću neto dobit.

To su vrlo dobre vijesti za novčano deficitarne jedinice: stanovništvo i poduzeća! Možemo se zaduživati po povoljnim uvjetima, koji su nerijetko daleko bolji nego u drugim zemljama EU ili SAD-u.

Zvuči nevjerojatno za mnoge, no to je nova hrvatska realnost. Ona se najbolje oslikava u rizičnosti zemlje, odnosno sve nižem prinosu na domaće obveznice, kojeg možete vidjeti u smanjenju spreada, odnosno razlike u prinosu između njemačke i hrvatske obveznice.

Ako želite iskoristiti ovo dobro razdoblje i dogovoriti zaduživanje po iznimno povoljnim uvjetima, kontaktirajte me.

Srijeda, 3.12.

KOLIKO ĆE RASTI NAŠA NAJVAŽNIJA IZVOZNA TRŽIŠTA U 2026.

Preliminarni podaci DZS-a za prvih osam mjeseci ove godine pokazuju da su naša najvažnija izvozna tržišta unutar EU i dalje:

1. Njemačka
2. Slovenija
3. Italija
4. Austrija.

Drastičnih razlika u odnosu na prethodnu godinu nema. Prve tri zemlje uvoze oko 2 milijarde eura iz Hrvatske, Austrija je nešto ispod milijarde. Ako izvozite u neku od ovih zemalja, važno je znati prognoze rasta ovih tržišta za 2026. i 2027.

No, oprez! Za izračun rasta u eurskim iznosima, trebate nominalnu stopu rasta, a ne realnu (korigiranu za potrošačku inflaciju). Zato morate prilagoditi izračun.

Dakle, ako ste ove godine prodali 100.000 eura, a tržište raste po stopi od 3 %, iduće godine bi rezultat od 103.000 eura značio da ste zadržali jednaki udio jer se “kolač” povećao za 3 %. To je važna informacija u poslovnom planiranju.

Odakle nam podaci? Imamo prognozu Europske komisije za te dvije godine. Izračunom dobivamo nominalne stope za ključna izvozna tržišta:

• Njemačka – rast će 3,4 % u 2026. i 3,1 % u 2027.
• Slovenija – rast će po 4,8 % u 2026. i 2027.
• Italija – rast će 2,1 % u 2026. i 2,8 % u 2027.
• Austrija – rast će 3,3 % u 2026. i 3,4 % u 2027.

Možemo zaključiti: Slovenija je, iako najmanja, izvozno tržište s najvećim potencijalom među našim najvažnijim trgovinskim partnerima.

Ovo je korisna informacija za proizvođače iz industrija povezanih s općim rastom BDP-a: proizvodnja ambalaže, distribucija hrane i pića, proizvodnja rublja i radne odjeće, proizvodnja autodijelova i slično.

Utorak, 2.12.

KOJE ŽUPANIJE PREDNJAČE, A KOJE KASKAJU PO RASTU PLAĆA?

Ako ste Zagorac, život je posljednjih 6 godina bio značajno bolji. Ili ste možda jednostavno preselili iz Zagreba prema Zagorju, kao neki. U svakom slučaju, rast bruto plaće u Krapinsko-zagorskoj županiji za rujan 2025. u odnosu na prosjek 2019. bio je gotovo 95 posto!

Obratno, zaposlenicima iz Dubrovnika i Istre standard nije toliko rastao kao nekim drugima. Tu je rast bio tek nešto iznad 60 posto. Koje su županije najviše napredovale, a koje najviše nazadovale u poretku možete vidjeti na karti ispod.

Brojevi označavaju za koliko je mjesta pojedina županija pala (minus) ili rasla (pozitivna vrijednost) u poretku.

Možemo primijetiti da je okolica Zagreba zapravo dosta napredovala, za što su možda dijelom zaslužne i migracije nakon potresa. Veliki plus bilježi Krapinsko-zagorska i Varaždinska, a solidan i Karlovačka županija.

Čitavo područje sjevernog Jadrana je kaskalo u rastu plaća, kao i Dubrovačko-neretvanska županija te neobična iznimka, Koprivničko-križevačka županija.

Ovi podaci mogu pokazati poduzetnicima koja područja imaju viši, a koja manje izražen rast plaća te koliko je snažna konkurencija za radnike na njihovom području.

Postotni rast za svaku županiju možete pronaći na drugoj karti ispod.

Ponedjeljak, 1.12.

PRODUKTIVNO U NOVU GODINU?

Ukupna industrijska proizvodnja, prilagođena za broj radnih dana, porasla je za 5,5 % u listopadu odnosu na isti mjesec 2024. S druge strane, ukupan broj zaposlenih osoba u industriji je u usporedbi s listopadom 2024. manji za 3,2 %.

To znači da imamo rast proizvodnje koji dolazi uz manji broj zaposlenih, što implicira povećanje produktivnosti rada u industriji. Dakle, produktivnost, koju sam označio najvažnijim pitanjem u 2025., to nastavlja biti i u sljedećoj godini.

Možemo zaključiti da se u našoj ekonomiji događa zaokret prema industrijama više dodane vrijednosti. Da bi taj rast bio održiv, treba ulagati u znanja i vještine zaposlenika, ali i u automatizaciju rada.

Demografski izazovi i rastući troškovi rada vrše dodatni pritisak na ulaganja u ovom području. No, kako učinkovito ulagati kad se čini da svaki dan nosi neko novo otkriće ili promjenu paradigme? Treba početi od dobrog poznavanja trenutačne pozicije i graditi na onome u čemu ste već dobri.

Ako želite realan prikaz svoje konkurentske pozicije ili analizirati kakav bi mogao biti povrat na ulaganje koje planirate, dogovorimo sastanak.

***

Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.

Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.