Čelnik najuglednije svjetske banke JP Morgan, Jamie Dimon, rekao je slavnu rečenicu: “Kad vidite jednog žohara, vjerojatno ih ima više.” Iako poznatog crtanog junaka Oggyja proganjaju trojica, Dimon je tijekom poziva investitorima i analitičarima (tzv. earnings call) prije mjesec dana istaknuo dvojicu. Naime, komentirao je gubitak od oko 170 milijuna USD za banku JPMorgan Chase zbog propasti američke automobilske leasing kuće Tricolor Holdingsa te dobavljača autodijelova, First Brands. On tvrdi da ta dva slučaja nisu izolirana, već mogu biti pokazatelj da se u sustavu nalazi više žohara: nepriznatih rizika, loših kredita koji će se tek otkriti, složenih struktura duga i slabog nadzora. Što nam govore ovi Dimonovi žohari i kakve igre gladi vladaju na tržištima kapitala?
POWELL “NE VIDI VEĆI PROBLEM”
Dimon, dakle, smatra da su se neki žohari već pojavili, a sigurno ih ima još, samo se trenutačno ne vide. Ne treba ni sumnjati kako su mnogi tržišni sudionici odmah pomislili na Veliku financijsku krizu iz 2008. nakon ovakvih Dimonovih komentara. S druge strane, čelnik FED-a Jerome Powell, kojem mandat istječe u svibnju sljedeće godine, komentirao je Dimonove žohare, kazavši kako ne vidi veći problem.
Što je istina? Cofaceov pregled državnih i sektorskih rizika iz listopada 2025. ističe porast korporativnih stečajeva od 4 % u naprednim ekonomijama u prvoj polovici godine. U Europi on iznosi 11 %. Cofaceov indeks političkog i društvenog rizika na povijesnom je maksimumu od 41,1 %, što odražava visoku nesigurnost. Nije to kraj svijeta, ali promjena režima je jasna: određeni rast BDP-a postoji, no prostor za pogrešku se smanjio. Tko je slab, ispada. Zasad to dolazi bez velike recesije, odnosno tvrdog slijetanja.
OVO JOŠ NIJE KREDITNA KRIZA
Bloomberg već mjesecima priča o “novom valu korporativnih bankrota”, ali uz napomenu da tržišta to za sada prilično dobro apsorbiraju. Kreditni spreadovi (razlike između kamatnih stopa na različite vrste duga) nisu se još uvijek pretjerano raširili.
O tome sam pisao nedavno kad sam sugerirao da je pravo vrijeme za zadužiti se. Premije rizika na rizične obveznice (tzv. high-yield) na najnižim su razinama, što se redovito događalo prije recesije u dosadašnjoj financijskoj povijesti. Zato sam predložio poduzetnicima, ali i ministru financija da je pravo vrijeme za zaduživanje. Iz Vlade su me možda i poslušali, pa su uzeli puno više novca od traženog u zadnjoj emisiji narodnih obveznica.
Iako broj stečajeva u Europi raste i dalje, dinamika usporava. Weil European Distress Index, odnosno indeks korporativnih financijskih poteškoća u Europi je dosegnuo vrh u svibnju, osobito u maloprodaji i proizvodima široke potrošnje. Njemačka je prema njemu bila najpogođenija još od početka koronakrize. No, taj je indeks u padu posljednjih mjeseci.
Dakle, iako stečajevi rastu u SAD-u i Europi, i to na razine koje su najviše u nekoliko godina, to još nije kreditna kriza. Više izgleda kao kasna faza kreditnog ciklusa, nakon desetljeća jeftinog novca.
DIMONOVI ŽOHARI I VELIKA PRILIKA
Kako Dimonovi žohari utječu na cijenu zaduživanja? Rejting agencije priznaju rast broja stečajeva, ali ne očekuju sistemsku katastrofu. Defaulti rastu s “nenormalno niskih” razina prema “normalno povišenima”. Tržište obveznica visokog prinosa i privatnog kreditiranja još ne traži ozbiljnije premije rizika kao kompenzaciju za rast broja stečajeva. Kreditni spreadovi su, unatoč ovim kretanjima, još uvijek na povijesno niskim razinama.
Postoje najmanje četiri razloga zašto je upravo sad velika prilika za povoljno zaduživanje, odnosno financiranje:
- Stečajevi rastu, politički i društveni rizik je rekordno visok, ali globalni rast ipak ostaje pozitivan. To znači da rizici rastu, ali panike još nema, što je idealno za izdavanje duga.
- Rejting agencije zadržavaju “stabilne” korporativne izglede za većinu regija, unatoč rastu broja stečajeva. Dakle, kamatne stope se još uvijek mogu zaključati po razumnim uvjetima.
- ICE BofA HY spreadovi su na oko 270–290 bps, što je povijesno nisko, čak dok Reuters i FT bilježe najviše razine stečajeva u 10 – 15 godina u SAD-u. Rizik se još uvijek ne naplaćuje dovoljno
- Investitori su još gladni prinosa, dug još uvijek snažno privlači kapital. Ovo je trenutak kad poduzetnici mogu dobiti relativno dobre uvjete ako su spremni za obveznice ili strukturirani dug.
Što je glad za prinosima ili igre gladi? U posljednjih 15 godina, mirovinski fondovi, osiguravatelji, private credit fondovi i kompanije za upravljanje privatnom imovinom imaju puno portfelja u niskom prinosu. Kad cijeli kreditni svemir daje 6 do 8 %, kapital mora kupovati dug jer sve drugo daju (pre)niske prinose.
Dakle, investitori prihvaćaju previše rizika za premalo nagrade!
Pravi je trenutak da poduzeća koja posluju s dobiti, imaju predvidljiv tok novca i zdravu bilancu, iskoriste ovu veliku priliku za dodatnim kapitalom. Ako vas zanima više, dogovorimo sastanak.
