U drugoj čitanci ove godine vidimo završne podatke za 2025. i odmah se ističu neke zanimljivosti. Primjerice, analiziram što nam govore izdane građevinske dozvole o bližoj budućnosti građevinarstva te posljedice prošlogodišnjeg podizanja praga za paušaliste. Trošak prosječne plaće, isto tako, mogao bi prijeći granicu od 30.000 eura ove godine. Podsjećam na jedan zaboravljeni adut koji izvoznici imaju na raspolaganju kod smanjenja rizika. Na kraju, tu je izvrstan gostujući članak Tomislava Horačeka o skupim zabludama kod uvođenja softvera, a predlaže i konkretne mjere kako ih možete izbjeći.
Petak, 23.1.
POSLJEDICE PODIZANJA PRAGA ZA PAUŠALISTE
Prošlo je nešto više od godinu dana otkako je podignut prag za obrtnike paušaliste (“paušalce”) i općenito za ulazak u sustav PDV-a na 60.000,00 eura.
Vidimo nekoliko posljedica koje je to donijelo na tržištu:
1. Ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama je rastao za 0,4 posto u 2025. u odnosu na 2024. No, broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama rastao je za čak 2,7 posto u istom razdoblju.
2. Povećanje praga za paušalno oporezivanje zasigurno je povećalo atraktivnost ovog oblika ulaska u poduzetništvo ili duljeg zadržavanja poduzetnika u ovom obliku poslovanja.
3. Manje dostupnih informacija o poslovnim partnerima te veličine. Ako imate kupca ili dobavljača obrtnika, nemate uvid u njihove financijske izvještaje. No, zato možete znati jesu li, primjerice, ušli u blokadu, ugasili poslovanje ili su vlasnički povezani s drugim poduzećem. Tu vam mogu pomoći alati kao što je Bon.hr.
Poslovanje s obrtima može biti korisno, ali nosi određene rizike. Primjerice, samo dvije trećine poduzeća preživi prve 3 godine poslovanja, a trenutačno manje od polovice hrvatskih poduzeća doživi 5. rođendan.
Ako želite pratiti vaše kupce i dobavljače (osobito kad ih ima više od 100), postaviti profitabilnu politiku plaćanja ili financirati nabavu sa što manje rizika, dobro je imati specijaliziranog konzultanta s iskustvom. Dogovorimo sastanak ovdje.
Četvrtak, 22.1.
ZABORAVLJENI ADUT ZA IZVOZNIKE
U poslovima gdje naručitelj ugovara projekt koji je razmjerno velik u usporedbi s kapacitetom izvođača, može se pojaviti pitanje: tko će financirati nabavu ili kako osigurati da isporuka neće izostati?
Klasično rješenje — avans — može biti rizično: plaćate bez jamstva da će izvođač zaista dovršiti posao. Ili obrnuto, napravite posao kao dobavljač, ali kako dobiti i jamstvo da ćete zaista biti plaćeni ako ispunite unaprijed dogovorene uvjete?
Dobra zaštita od ovakvog rizika može biti jedan stari i pomalo zaboravljeni adut. O njemu saznajte više ovdje.
Srijeda, 21.1.
TROŠAK PROSJEČNE PLAĆE IZNAD 30.000 EURA U 2026.
Dobili smo podatke za isplaćene plaće u studenom 2025., prema kojima je prosječna neto plaća iznosila 1.498 eura, što je rast od čak 1,9 posto u odnosu na listopad, a 9,7 posto u odnosu na studeni 2024.
No, više od toga poduzetnici trebaju promatrati koliko raste trošak prosječne plaće. Trenutačno iznosi blizu 2.500 eura mjesečno, odnosno sve je bliže granici od 30.000 eura godišnje.
Čak i kad bi rast plaća bio nešto manji tijekom 2026. godine, mogli bismo dosegnuti ovaj prag.
Za usporedbu, već znamo da će trošak prosječne plaće za 2025. godinu, prema podacima o prosječnoj bruto plaći za prvih 11 mjeseci, biti viši od 28.000 eura.
To je jako važno u svjetlu planiranja troškova i jačanja produktivnosti rada. Ona je ključan faktor u zadržavanju vašeg poduzetničkog rasta u ovoj godini, ali i rasta čitave hrvatske ekonomije.
Znate li izračunati kolika je produktivnost vaše radne snage — i jeste li ugradili predviđeni rast plaća u svoje poslovne planove?
Utorak, 20.1.
ŠTO NAM GOVORE GRAĐEVINSKE DOZVOLE?
Unatoč mjesečnom padu, kumulativni rast građevinskih dozvola (siječanj–studeni 2025.) od 1,4 % sugerira da 2025. u Hrvatskoj ostaje u plusu po pitanju građevinske aktivnosti.
To je važno iz perspektive čitavog okruženja jer:
- dugoročna stabilnost rasta dozvola signalizira otpornost tržišta u uvjetima globalne ekonomske volatilnosti
- odnosi se i na povećanu potražnju za stambenim i komercijalnim nekretninama nakon pandemijskog oporavka
- ukazuje na relativno snažnu investicijsku klimu na tržištu gradnje.
Analiza rasta raspoloživog dohotka iz mog premium izvještaja za siječanj govori kako je potražnja i dalje vruća: “Rast nominalne potrošnje kućanstava višestruko je premašio cijenu novca, stvarajući snažno pozitivnu razliku. Takva dinamika objašnjava otpornost domaće potražnje, snažne porezne prihode i općenito vruć konjunkturni ambijent posljednjih godina.” (U Kontekstu, 1/2026)
S druge strane, opet se najavljuju novi stimulacijski programi za građane. Rješenje se pak nalazi na strani ponude, a ne u poticanju potražnje, gdje oni manje imućni sve teže podnose rast cijena nekretnina. Bilo kakvo poticanje potražnje dovest će do suprotnog učinka. Zato je važno, ako se već djeluje, djelovati na strani ponude.
Građevinske dozvole su vodeći indikator i ukazuju nam na budućnost: koliko će se graditi i po kojoj indiciranoj cijeni.
Već vidimo da je prosječna kvadratura stambene jedinice u blagom opadanju u odnosu na isto razdoblje lani. To bi, uz sve slabiji rast prema kraju godine, moglo ukazivati na nešto manji rast u narednim godinama.
Ponedjeljak, 19.1.
5 SKUPIH ZABLUDA KOD UVOĐENJA SOFTVERA
Ako ste poduzetnik s prihodima od nekoliko stotina tisuća eura pa sve do desetak milijuna, vjerojatno ste razmišljali o uvođenju softvera za automatizaciju. Možda ga već i koristite.
No, pogreške kod uvođenja softvera mogu biti itekako bolne i skupe. Zato gostujući članak kojeg je sastavio Tomislav Horaček, softverski inženjer i poduzetnik, govori upravo o pet najčešćih zabluda kod uvođenja softvera.
Od tehničkog duga (koji se ne vidi u bilanci!) do “to je posao za IT odjel”, ovaj članak konkretno i jasno pokazuje gdje ove zablude nastaju i kako ih možete izbjeći.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
