Naslovnice se trenutačno najviše bave cijenama energenata. Koliki bi, zaista, mogao biti globalni utjecaj naftnog šoka i kako bi taj šok mogao utjecati na vas? Pripremio sam kratak test preko kojeg to možete procijeniti. Donosim i analizu zašto trenutačna situacija nije slična onoj 2008. U međuvremenu smo dobili podatke o izdanim građevinskim dozvolama u 2025., koje nam govore što će se i koliko graditi ove godine. Znate li da je prvak po kvadratima donedavno bio – Zadar? Na kraju, provjerite što biste trebali znati o rokovima plaćanja, a čega možda niste svjesni!
Petak, 13.3.
ROKOVI PLAĆANJA: ŠTO TREBATE ZNATI
Ovih je dana objavljen vrlo koristan pregled na blogu Brojeva, iz kojeg ističem nekoliko točki koje su vrlo važne za sve male i srednje poduzetnike:
1. Pravilo 30-60.
U B2B odnosima (između poduzetnika), zakonski rok plaćanja je 30 dana ako niste ugovorili drugi rok, odnosno maksimalno 60 dana ako ste tako definirali ugovorom.
Za javni sektor (B2G), pravila su još stroža: 30 dana je pravilo, a 60 dana iznimka uz adekvatno opravdanje.
Nemojte se poigravati s ovim rokovima! Posebno zbog točke 4.
2. Trebate li ugovor o robno-trgovačkom kreditu?
Svi dogovori o plaćanju iznad 60 dana zakonski se smatraju robno-trgovačkim kreditom. Dakle, morate imati pisani ugovor i jasno definirane uvjete.
Ne moram ni naglašavati: ako dajete robu na rok od npr. 180 dana, vi zapravo kreditirate tuđu operativu svojim novcem. Znate li koliko vas zapravo košta novac kojeg ustupate?
Ne zaboravite: iznad 60 dana roka zahtijeva ugovor o robno-trgovačkom kreditu!
3. Zastara nastupa vrlo brzo, a onda morate otpisati potraživanje!
Zastara za trgovačke ugovore nastupa nakon 3 godine. Važno je znati da dug ne nestaje sam od sebe. On i dalje postoji, ali ga više ne možete prisilno naplatiti ako se dužnik pozove na zastaru.
Tri godine prođu brže nego što mislite. Često vidim potraživanja u bilanci koja se povlače godinama. Ako se ne naplatite u prve dvije godine, šanse za naplatu drastično padaju. Čistite svoja potraživanja redovito, inače možete biti u prekršaju!
4. Za kašnjenje možete platiti kaznu – državi!
Uvođenjem elektroničkog izvještavanja, država puno lakše prati tko kome i kada (ne) plaća. Kazne za nepoštivanje rokova su velike – za poduzeća sežu i do 132.720,00 eura. Uz poduzeće, može se kazniti i odgovorna osoba!
Nekad je kreativno kašnjenje bilo nacionalni sport. Danas je to skup hobi. Porezna uprava više ne mora kucati na vrata da bi znala da kasnite. Ne riskirajte ogromnu kaznu zbog par tisuća eura koje pokušavate uštedjeti odgađanjem plaćanja dobavljaču.
5. Pazite da ne ostanete na suhom!
Ako klijent kasni, na raspolaganju su vam različiti instrumenti: zatezne kamate, naknade za troškove zakašnjenja, ali i prisilna naplata (ovrhe, zadužnice, mjenice).
Prije nego koristite ovakve instrumente, svakako savjetujem da redovito pratite bonitet svojih kupaca i dobavljača. Previše poduzetnika sazna da je netko u crvenom tek kad postane prekasno. Danas možete to saznati odmah, uz monitoring kakav pruža, primjerice, Bon.hr.
Četvrtak, 12.3.
KAKO JE ZAGREB PRESTIGAO ZADAR
Izdane građevinske dozvole su važan vodeći ekonomski indikator. Što su vodeći indikatori? Oni nam govore o budućnosti. Primjerice, BDP to nije: kad ga objave, to se odnosi na neki rezultat u prošlosti. No, građevinske dozvole su korisne jer govore o radovima koji će se tek dogoditi.
Možda niste znali da je, po građevinskim veličinama zgrada i stanova za koje su izdane dozvole (novogradnja i dogradnja), u 2024. prvak bila Zadarska županija!
Za 2025. je Zadarska županija druga, s padom broja kvadrata. Na prvom mjestu sada je Grad Zagreb, s rastom od čak 67 posto.
Značajniji pad po ovom kriteriju doživjela je trećeplasirana Istarska županija. Među ostalima, ističe se Šibensko-kninska županija, gdje je rast bio više nego dvostruk!
Ostala zapažanja iz ovih podataka koja izdvajam:
1. U prošloj su godini izdane 11.733 građevinske dozvole, što je za 0,8 % manje nego u 2024.
2. Predviđena vrijednost radova rasla je za 4,2 %, pri čemu se ističe rast u segmentu Ostalih građevina (32,5 %), dok je kod zgrada zabilježen pad od 3 %.
3. Prosječna kvadratura stana (tj. stana ili kuće jer su kuće ovdje jednostambene zgrade) za koji je izdana dozvola pala je s 95,17 m2 u 2024. na 92,85 m2 u 2025. Dakle, rast cijena kvadrata prati pad broja kvadrata. Pad je primjetan i kod kuća (jednostambenih zgrada) i kod stanova.
4. Osobito se ističe povećanje broja zgrada s 9 i više katova. U 2024. izdano je 560 građevinskih dozvola za takve zgrade, dok je prošle godine izdano njih 1,579, što je gotovo trostruko povećanje.
5. Daleko je veći rast predviđenih investicija fizičkih osoba (13,2 posto) nego pravnih osoba (0,8 posto). Ulaganja pravnih osoba u zgrade su se zapravo smanjile. Povećanje dolazi iz nestambenih objekata. Omjeri ulaganja pravnih i fizičkih osoba po županijama, zanimljivo je primijetiti, drastično variraju.
Srijeda, 11.3.
RIJEŠITE TEST: KAKO ENERGETSKI ŠOK UTJEČE NA VAS?
Geopolitičke napetosti podižu cijene nafte i plina, a financijska tržišta preispituju očekivanja o kamatnim stopama. Za poduzeća je hitno pitanje: koliko brzo takav šok ulazi u račun dobiti i gubitka i koliko brzo počinje nagrizati kreditnu sposobnost?
Okvirni izračun možete pronaći u testu na dnu ovog članka.
Utorak, 10.3.
KAKAV JE UTJECAJ NAFTNOG ŠOKA NA SVJETSKU EKONOMIJU
Možda će vas iznenaditi kako makroekonomski utjecaj naftnog šoka danas nije tako dramatičan kao prije dvadeset ili trideset godina. Analiza Torstena Sloka iz Apollo Global Managementa pokazuje da bi trajna cijena nafte od oko 100 USD po barelu imala relativno umjeren makroekonomski učinak na američku ekonomiju.
Takozvana headline inflacija porasla bi oko 0,7 postotnih bodova, temeljna inflacija oko 0,1 p.p., nezaposlenost oko 0,1 p.p., dok bi realni BDP bio niži za oko 0,1 % u odnosu na osnovni scenarij. Razlog je strukturalan. SAD je danas neto izvoznik energije, a energetska učinkovitost u ekonomiji znatno je veća nego u prošlim desetljećima. Zato je količina nafte potrebna za proizvodnju jedinice BDP-a znatno manja.
No, ono što je makroekonomski gledano mali šok može biti velik mikroekonomski problem, na razini pojedinih poduzeća. Iz te perspektive, utjecaj naftnog šoka ne ovisi o globalnom BDP-u nego o strukturi troškova.
Ako energija čini 15–20 % operativnih troškova, tada i relativno kratkotrajni energetski šok može brzo pojesti EBITDA i pogoršati DSCR. Upravo je to razlog zašto je pokazatelj udjela troška energije u ukupnim troškovima na portalu Bon.hr iznimno koristan za analizu scenarija.
Ponedjeljak, 9.3.
ZAŠTO JE 2026. RAZLIČITA OD 2008. I VAŽNOST RAZBORITOSTI
Ako usporedimo situaciju 2008. i 2026., razlika je vrlo poučna. Na površini tržišnih kretanja vidimo isti fenomen, cijena nafte brzo skače (50 % u posljednjih mjesec dana). No, struktura ovog skoka je potpuno drukčija.
Za razboritost u odlučivanju i što veću staloženost, vrijedi u miru razmotriti što znamo i ne znamo o ekonomskim kretanjima te zašto se Velika financijska kriza razlikuje od trenutačne. Više o tome ovdje.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
