Ovih nam dana stižu prvi rezultati poslovanja domaćih kompanija u 2025. Komentirao sam rezultate Podravke i njen novi strateški položaj. Znate li kako vam projekcije HNB-a mogu biti korisne u poslovanju? Provjerite mojih nekoliko prijedloga. Analizirao sam i utjecaj makrobonitetnih mjera središnje banke, koje su, čini se, dale rezultate. Kod sektora stanovništva, vidimo da su 2025. i dalje snažno rasle plaće, premda manje nego 2024. Na kraju, zadnjih smo tjedana vidjeli i značajan pad vrijednosti softverskih dionica. Je li to posljedica promjena financijskih uvjeta ili se nešto dublje mijenja u fundamentima? Pročitajte moju hipotezu.
Petak, 27.2.
KOMENTAR: REZULTATI PODRAVKE I VAŽNE PROMJENE U POSLOVANJU U 2025.
Podravka je objavila nerevidirane konsolidirane i nekonsolidirane godišnje financijske izvještaje za prošlu godinu. Kakvi su financijski rezultati i što iz njih možemo zaključiti o općenitom smjeru u kojem se kreće ova kompanija? Koje su se važne promjene dogodile u poslovanju Podravke te koje izazove nose sa sobom? Provjerite u ovom članku, ali svakako pročitajte i napomene na dnu.
Četvrtak, 26.2.
KAKO VAM PROJEKCIJE HNB-A MOGU BITI KORISNE U POSLOVANJU?
Za nekoga možda suhoparne tablice, za drugog zlatni rudnik podataka: to su HNB-ove makroekonomske projekcije.
Ne morate biti ekonomski analitičar da ih iskoristite. Većina odluka malih i srednjih poduzetnika više je 0 ili 1 nego točna procjena učinaka. Provjeriti kako možemo iskoristiti projekcije HNB-a na nekoliko podataka:
1. Anketna nezaposlenost pada s 4,8 % u 2025. na 4,6 % ove godine. -> Manje nezaposlenih znači da će biti još teže pronaći raspoložive radnike.
2. Nominalne bruto plaće trebale bi rasti 6 % (10 % lani). -> Pritisak na rast plaća bit će nešto niži, ali i dalje visok. Uračunajte okvirno ovoliki rast plaća u svoj plan za 2026. (kod postojećih i novih zaposlenika), ako ne planirate veće restrukturiranje.
3. Osobna potrošnja trebala bi realno rasti 3,6 % (2,8 % lani). -> Tržište krajnje potrošnje imat će više raspoloživog dohotka (potrošnja će rasti po ovoj stopi uvećanoj za inflaciju). Razmatrajte kako možete dobiti više njihovog novca, kroz širenje ponude ili prilagodbu luksuznijem segmentu. Drugi uvid: ako ne budete rasli više od 6-7 % u B2C segmentu, vaš će udio padati!
4. Inflacija po HICP-u projicira se na 3,4 posto (4,4 posto lani). -> Manja inflacija znači manji prostor za promjenu cijena. Kupci će biti sve osjetljiviji na promjene. Mogu li prihodi i dalje rasti? Da, samo da trebate “gurati” druge segmente proizvoda i usluga ili prodati više jedinica.
5. Realni rast BDP-a rast će 2,8 posto (3 % lani). -> Raspoloženje na tržištu ostaje optimistično. Uz manji rast doprinosa državne potrošnje, ali jaku domaću potražnju, većina impulsa dolazit će iz domaćeg privatnog sektora. Premda je izvoz uvijek zanimljiv, nemojte zanemariti potencijal domaćeg tržišta kod planiranja: ono će snažno nominalno rasti.
Upamtite, projekcije HNB-a su samo procjena! No, svakako su korisna naznaka smjera u kojem ide tržište.
Srijeda, 25.2.
UTJECAJ MAKROBONITETNIH MJERA
HNB je od srpnja 2025. implementirao makrobonitetne mjere kojima je pooštrio kriterije kreditiranja potrošača — posebno kredita stanovništvu — s ciljem ublažavanja cikličkih rizika u bankovnom sustavu. U to je vrijeme predsjednik Uprave PBZ-a upozorio kako bi potrošnja mogla usporiti i kako bi se to moglo odraziti na BDP.
Nakon uvođenja ograničenja, rast nestambenih kredita je usporio. Sama najava uvođenja prvotno je dovela do naglog ubrzanja: poslovne banke su pokrenule komercijalne akcije radi odobravanja kredita prije uvođenja mjera. Dio usporavanja rezultat je smanjenog udjela kredita koje prelaze nove makrobonitetne granice (npr. DSTI i LTV).
Iako je kreditna aktivnost i dalje intenzivna, kreditiranje sektora stanovništva ostaje značajno, ali s manjim rizicima rasta portfelja. Moja analiza broja transakcija kod kupnje nekretnina pokazuje da veći dio promjene dolazi od smanjene potražnje od stranih državljana, što je izrazito vidljivo na sjeveru Jadrana. To se može povezati sa stanjem ekonomija ključnih zemalja (Slovenija, Austrija i Njemačka).
Uz to, udio kupnje putem kredita u ukupnom broju transakcija najniži je na sjevernom Jadranu. Smanjenje udjela kredita s visokim omjerima zaduženosti signalizira povećanje otpornosti dužnika. A to su svakako dobre vijesti.
Utorak, 24.2.
AKO PADA 10-GODIŠNJA OBVEZNICA, ZAŠTO PADAJU AI DIONICE?
Američki 10-godišnji prinos na obveznice (US 10Y) ovih je dana pao prema 4 %. U klasičnom DCF modelu vrednovanja dionica to bi trebalo pomoći dionicama s dugoročnim povratom (long duration), osobito u sektoru softvera i AI.
No, kao što sam i prošlog tjedna komentirao, to se ne događa. Što bi mogao biti razlog? Softverske su dionice pale unatoč povoljnom tržišnom kretanju. Ako diskontna stopa ne raste, a valuacije padaju, nešto se dublje mijenja na tržištu. To znači da se ne mijenjaju kamatne stope, već nešto fundamentalno: pretpostavke o dugoročnom rastu i maržama.
Hipoteza je sljedeća: AI ne povećava ekonomske jarke koje su nekoć imali softverski giganti uslijed nagomilanih ulaganja u moćna softverska rješenja, za koja je trebalo jako puno sredstava i vremena da ih se dosegne, a kamoli prestigne. AI te ekonomske jarke vjerojatno – smanjuje!
Što to znači? Pretpostavimo da AI uspijeva:
- smanjiti trošak razvoja alternativnih rješenja
- smanjiti trošak promjene ili zamjene jednog softverskog rješenja drugim (npr. CRM-a ili softvera za dizajn)
- ubrzava razvoj konkurentskih alternativa.
Time postojeća rješenja imaju manji ROIC (povrat na uloženi kapital) i mogućnosti rasta, pa samim time i manje vrijede. Istodobno, na financijskim tržištima vidimo rotaciju prema obveznicama. Potencijalni razlozi:
- Ako AI djeluje deflacijski (niže marže, niže cijene softvera), dugoročni inflacijski pritisci mogu slabjeti.
- Ako raste nesigurnost oko novčanog toka od uloga, kapital traži sigurniji nominalni povrat.
- Povijesno, pad prinosa često prati “risk-off” rotaciju. Dakle, ide se prema manje rizičnim instrumentima.
Nakon prvotne SaaSpokalipse i kamatnog šoka, možda slijedi “šok ekonomskih jaraka”, gdje utvrde softverskih giganata više nisu sigurne kao što su se činile.
Ponedjeljak, 23.2.
KOLIKO ĆE RASTI PLAĆE U 2026. GODINI?
U petak su objavljeni podaci o plaćama za prosinac prošle godine, iz čega vidimo da su nominalne bruto plaće rasle za 11,2 posto u odnosu na prosinac 2024.
Ovaj značajan rast ipak znači popuštanje u odnosu na godinu ranije, kad je nominalni rast plaća od prosinca do prosinca iznosio 15,9 posto.
Prosječna prosinačka bruto plaća iznosila je 2.087 eura, što znači da je ukupni trošak plaće iznosio 2.431,36 eura, bez neoporezivih izdataka (prijevoz, topli obrok, putni troškovi, božićnica i drugo).
Što možemo očekivati u sljedećoj godini? HNB projicira daljnji nominalni rast bruto plaća od 6 posto, uz procijenjenu stopu inflacije po HICP metodologiji od 3,4 posto.
Osim što morate uzeti ovaj rast plaća u obzir kod planiranja novih zapošljavanja i podizanja plaća postojećoj radnoj snazi, ona vam daje i informaciju o tome koliki je minimalni rast produktivnosti kojeg biste trebali ciljati.
Rast zaposlenosti će i dalje ostati značajan, odnosno 1,8 posto. Tržište rada se, dakle, ne hladi, zbog čega pritisak na plaće neće popustiti. Produktivnost je zato ključna tema i ove godine, bez nje nema održivog rasta.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
