Drevna praksa spajanja vikenda s neradnim danima značila je nešto manje lokalnih događanja ovog tjedna, kao i veći fokus na turizam. O njemu možete čitati nešto više potkraj ove čitanke: možda nas čeka rekordna sezona. To će imati utjecaj i na to hoćemo li ući u recesiju ili ne. Ovaj sam se tjedan osvrnuo na veliki povratak južnoafričkog ugljena u Europu te pad cijena nafte na globalnom tržištu i njegove uzroke. Ako vas zanima kako središnje banke obuzdavaju inflaciju i koje su razlike u ciljevima FED-a i ECB-a, možete čitati i o tome. Za kraj, komentirao sam pad prodanih automobila u Europi. Saznajte koja je automobilska grupacija odoljela trendu pada te možemo li taj pad smatrati znakom da je recesija pred vratima?
Petak, 24.6.
VELIKI POVRATAK JUŽNE AFRIKE
Ako želim saznati što se događa na energetskom tržištu, rado provjerim štivo s Oilprice.com, iz kojeg prenosim sljedeći komentar: “S obzirom na to da postoji strah da će Rusija ukinuti dovod prirodnog plina do hladnijih zimskih mjeseci, Europa je započela ono što se smatra ‘gorkim i nevoljkim povratkom ugljenu’. No, čak je i prije ovog slijeda događaja EU povećavala uvoz ugljena iz drugih zemalja kako bi se pripremila za odlazak s ruskog energetskog tržišta. Zapravo su zemlje Unije uvozile rekordne količine ugljena iz Južnoafričke Republike.”
Kod energetske tranzicije koju su neke zemlje započele, rizici provedbe nisu bili dobro procijenjeni ili je tranzicija bila znatno skuplja no što se komuniciralo. Odustajanje od nuklearne energije u ovom trenutku nije mudro, a namjera je Njemačke do kraja godine ugasiti sve preostale nuklearke. Francuska, s druge strane, nema takvih planova.
Europa ujedno kupuje i skladišti sve veće količine plina, kako bi spremnija dočekala zimu. Naime, u ljeto počinje veća potražnja za plinom iz Azije (koja ima drukčije sezone grijanja). Europa se zato priprema kroz skladištenje da izbjegne narudžbe u razdobljima vršnih opterećenja. Podsjećam, upravo sam zbog rizika promjene cijene plina podupirao izgradnju LNG terminala u vrijeme kad to nije bilo naročito popularno. Danas to smatramo izvrsnim ulaganjem.
Vratimo se na Južnoafričku Republiku. U geopolitičkom košmaru, ona je dobila je priliku da zauzda ogromni rast nezaposlenosti (trenutno preko 34 posto) pojačanim izvozom ugljena. Jedan mi je prijatelj pripomenuo kako nipošto nije slučajno da se Formula 1 možda vraća u južnoafrički Kyalami sa sljedećom godinom. Razgovori o tome vode se upravo ovog mjeseca, na najvišoj razini.
Četvrtak, 23.6.
UNIŠTAVANJE POTRAŽNJE I PAD CIJENA NAFTE
Podnaslov mog osvrta u četvrtak mogao je biti i “Zagrijavanje za zamjenu ruske nafte: u igru se vraćaju Venezuela i Iran”. No, to ne bi bila potpuna istina. Bilježimo pad cijena nafte već tri tjedna, s visokih razina od 120 prema razinama od 100 dolara po barelu sirove nafte. Tehnička analiza dodatno upućuje na promjenu trenda. Već se javljaju naslovi i analize analitičara koji proglašavaju “povratak medvjeda za naftu” ili medvjeđeg tržišta.
Trading Economics prenosi kako postoji bojazan da bi brzo podizanje temeljnih kamatnih stopa u SAD-u moglo izazvati recesiju i naštetiti potražnji za gorivom. Jerome Powell (FED) izjavio je u Kongresu kako američka središnja banka FED “ne pokušava proizvesti recesiju kako bi zaustavila inflaciju, već je u potpunosti predana stavljanju cijena pod kontrolu, čak i uz rizik usporavanja gospodarstva”. Je li pad cijena nafte dobra vijest ako ćemo zato imati recesiju? Provjerite sami.
Srijeda, 22.6.
JE LI MOGUĆE HRVATSKO MEKO SLIJETANJE?
U srijedu sam se bavio Europskim indeksom sentimenta, koji nastoji obuhvatiti što misle potrošači i poduzetnici: mišljenje s ulice. Ono je važno jer očekivanja u znatnoj mjeri utječu na gospodarska kretanja. Ako očekujemo da će biti bolje, ulagat ćemo više, a vjerojatno i više trošiti. Ako očekujemo lošija vremena, stvaramo zalihe i štedimo.
Osvrnuo sam se i na razlike između djelovanja centralnih banaka: jako korisno ako želite bolje razumjeti njihove ciljeve i poteze. Na koncu, osvrnuo sam se mogućnost i da u Hrvatskoj zauzdamo inflaciju bez izazivanja još jedne recesije. To je ono što popularno nazivamo “meko slijetanje”. Pročitajte cijeli tekst ovdje.
Utorak, 21.6.
REKORDNA SEZONA PRED NAMA?
“Vrijednost fiskaliziranih računa u turizmu u prvim mjesecima godine, koja je znatno veća nego u istom razdoblju 2019. godine, pokazuje da bi Hrvatska mogla ove godine imati rekordnu turističku sezonu”, izjavio je ministar financija Zdravko Marić. Vrijednost fiskaliziranih računa u turizmu u prvih 5,5 mjeseci ove godine je 22 posto viša u odnosu na rekordnu 2019. Valja uzeti u obzir i da se radi o nominalnim iznosima.
Premda se radi o relativno malom dijelu sezone, podaci o rezervacijama za razdoblje najvećeg prometa ohrabruju i naznačuju da bismo mogli gledati najbolju sezonu u povijesti. U tome neće svoje mjesto pod suncem tražiti samo obala, već i kontinentalne destinacije.
Što se obale tiče, našu rudimentarnu filozofiju sunca i mora imamo priliku transformirati u robinzonsku, ekološku ili minimalističku: onu koja nudi odmor i bijeg od svega. U tome ćemo, ipak, imati mnoštvo izazova. Jedan od njih nalazi se u području radne snage, o čemu ste mogli čitati na ovom blogu.
No, ovo je naša prilika da prikupimo dovoljno likvidnosti kako bismo se lakše mogli snositi s vjerojatnom recesijom u europodručju i daljnjim investicijama u sektor koji se u koronakrizi pokazao daleko robusnijim nego što smo mislili.
Ponedjeljak, 20.6.
PAD PRODAJE AUTOMOBILA I RECESIJSKI ZNACI
U svibnju je nastavljen put u crveno što se tiče registracija novih automobila na tržištu Europske unije. Registracije su pale za 11,2 posto na 791.546 prodanih primjeraka, i to je bio deseti mjesec s padom zaredom.
Prvih je pet mjeseci tako kumulativno zabilježilo minus od 13,7 posto u usporedbi s prvih pet mjeseci prošle godine. Tržišta koja su doživjela najveći pad su Italija (za četvrtinu!) i Francuska (gotovo 17 posto). Španjolska i Njemačka pale su oko 10 posto. Znakovito je i da su najveći prodavači u EU, grupacije Volkswagen i Stellantis, pale oko 20 posto. Hyundai/KIA su jedini zabilježili rast za čak 17 posto, dok je Toyota stagnirala.
U normalnim okolnostima, pad prodaje novih automobila smatrali bismo recesijskim signalom. No, kako dobavni lanci još nisu normalizirani i kako se brojna vozila dugo čeka na isporuku, za “čišći” signal valja gledati i tržišta rabljenih vozila. Naime, moguće je da se jedan dio potražnje za novim vozilima preselio na rabljeno tržište. Na to ukazuje i skok cijena rabljenih vozila.
Za više informacija, pogledajte podatke Europskog udruženja automobilskih proizvođača.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
