Proračunski deficit SAD-a rekordno je pao u financijskoj godini 2022. Kako javlja Bloomberg u svom newsletteru, to je drugi uzastopni pad koji odražava “presušivanje potrošnje za pomoć u pandemiji”. Drugi razlog pada deficita je veliki rast proračunskih prihoda, potaknut plaćama i razinom zaposlenosti nezabilježenom u pola stoljeća. Za razliku od europskih proračuna koje uglavnom pune indirektni porezi poput PDV-a, anglosaksonski sustavi su temeljeni na direktnim porezima. To su porez na dohodak i dobit. Pogledajmo što se zapravo događa u SAD-u i kako će tim kretanjima biti određeni globalni ekonomski izgledi za 2023.
DRŽAVNA POTROŠ NJA JE UVIJEK AKTUALNO PITANJE
“Glavni jaz između brojki o vladinoj potrošnji i prihodima stalno je aktualno pitanje u Kongresu, koje se često koristi kao ključna metrika, dok demokrati i republikanci guraju konkurentske programe”, navodi Bloomberg. Dodaje kako Biden tvrdi da će republikanci, ako preuzmu vlast u Kongresu, pokušati utjecati na pitanje duga smanjujući socijalno osiguranje i medicinsku skrb. CNBC tvrdi da bi deficit bio još manji da Biden nije uveo oprost studentskih dugova.
Ovakav pad deficita važan je u interpretaciji kretanja kamatnih stopa. U normalnim okolnostima vrijedi pravilo kako se prinosi na američke državne obveznice temelje na potražnji za obveznicama američke riznice. Kad cijene obveznica rastu, prinosi padaju – vrijedi i obrnuto.
Američka riznica koju vodi američka ministrica financija Janet Yellen (bivša čelnica FED-a) zbog smanjenog deficita nije imala potrebe za povećanim ili dodatnim izdanjima obveznicama. To je zauzvrat stvaralo povećanu potražnju za postojećim izdanjima. Povećana potražnja podiže cijene obveznica, a snižava prinose. No, prinosi ipak rastu! Naime, agresivna kampanja FED-a s mjesečnim podizanjima temeljne kamatne stope od 0,75 postotnih bodova podigla je prinose državnih obveznica.
MEKO SLIJETANJE MOŽDA USPIJE
Tržište računa, a to vidimo preko FED Funds futuresa, da će temeljne kamatne stope ići i do 5 posto. Situacija oko deficita ide u prilog padu prinosa te navodi neke tržišne sudionike na tvrdnju da je vrh blizu, odnosno da smo možda kod točke preokreta. Moguće je, dakle, da će FED ipak uspjeti izvesti meko slijetanje. Veći rizik SAD-u predstavlja Europa, a osobito Velika Britanija. Stoga smo vidjeli kako Biden kritizira Veliku Britaniju, koja je bila na rubu pada zbog krize funte koja se lako mogla preliti na mirovinske fondove, što bi izazvalo globalnu krizu. Kako globalne krize u pravilu kreću iz SAD-a, ovakav Lehman moment negdje na drugom kraju svijeta zabrinuo je vodeću zemlju suvremenog svijeta.
Globalna tržišta obveznica su u velikom padu ove godine, nakon kampanje podizanja kamatnih stopa koju je inicirao FED. Sve je više glasova kako kriza državnog duga, osobito u Europi, može prerasti u veću krizu. Prisjetimo se kako se lani Hrvatska u ovo doba mogla zadužiti po 0,5 posto. Sad na istu referentnu desetogodišnju obveznicu dobiva oko 4,1 posto.
Eskalacija ukrajinske krize potaknula je tržišne sudionike da se brzo vrate u utočišta poput državnog duga. No, dok god inflacija ostaje ovako visoka, navedeni val povećanja kamatnih stopa središnjih banaka neće umanjiti zabrinutost da su kreatori fiskalne i monetarne politike epski i monumentalno zakasnili u uklanjanju golemih poticaja iz doba pandemije.
EKONOMSKI IZGLEDI ZA 2023. BIT ĆE JASNIJI U STUDENOM
Kakvi će, onda, biti ekonomski izgledi za 2023.? Pogledajmo krivulju prinosa američkih državnih obveznica.
Vidimo kako se za dulje ročnosti ona spljoštila, u odnosu na kraj 2021., premda je na puno višim razinama. Ako FED neće podizati kamatne stope više od najavljenih 4,5 %, dulje ročnosti ne bi se trebale podizati na više razine. Ovo je i znak određene iscrpljenosti, jer je krivulja na dijelu duljih ročnosti već nekoliko mjeseci spljoštena.
Američki dolar ima poseban položaj u svijetu, osobito nakon završetka II. svjetskog rata. To SAD-u daje mogućnost da se zadužuje na način koji je drugim državama nedostupan. Ipak, američka ekonomija nije jaka samo zbog mornarice koja kontrolira ključne morske putove i nuklearnog arsenala. Moć američke ekonomije vidi se i u stanju zaposlenosti i nezaposlenosti. Vrlo je otporna i ne da se u recesiju tek tako. Burzovni rezultati kompanija i dalje su zadovoljavajući. Za punu ocjenu pričekat ćemo studeni. Current Market Valuation, model kojeg sam koristio lani kad sam rekao da je burza precijenjena, sad se spustio bliže ravnotežnom stanju. Ekonomski izgledi cijelog svijeta pak uvelike ovise o pulsu američkog gospodarstva.
U tom smislu, idući mjesec je ključan!