U zadnjem kvartalu prošle godine ipak nije bilo recesije. No, jesmo li zadržali glavu iznad vode samo zbog povećane državne potrošnje? Klimatološki kraj zime i niske cijene plina i nafte ne znače kraj briga oko energetske sigurnosti. Pogledajte koji su izazovi s dizelom i plinom za brojne industrije u Europi, kao i poljoprivredu, u narednom razdoblju. U petak sam gostovao na N1 uživo te opisao koje bismo posljedice inflacije mogli vidjeti u narednim mjesecima, kao i koji su bili njeni uzroci. Ovaj tjedan pripremio sam i prikaz Porterovih 5 sila te pregled o trijumfu likvidnih sredstava te ECB-ovog rušenja cijene obveznica.
Petak, 3.3.
GOSTOVANJE NA N1: POSLJEDICE INFLACIJE
U petak sam gostovao na N1 televiziji vezano uz posljedice inflacije u Hrvatskoj i zadnje objavljene podatke. Premda ćete možda čuti glasove iz vlasti o tome kako je inflacija pod kontrolom, upozorio sam: “Nema razloga za euforiju, nipošto. Političari su dugo negirali problem i sad je pogrešna euforija da će to brzo proći. Sad se gleda kako će se to slabiti, to se ne može napraviti u dva mjeseca, trajat će i dvije godine.”
Pojasnio sam razliku između ukupne i temeljne inflacije, koja je važna da razumijemo što se zapravo događa i koje posljedice inflacije možemo očekivati. Primjerice, vezano uz bankarstvo, kazao sam da će “banke biti manje spremne kreditirati građane ako nastave rasti kamatne stope”.
Nemojmo se zavaravati: zauzdavanje inflacije, koje su prouzročili ogromni fiskalni poticaji tijekom zaključavanja, potrajat će. I neće biti besplatno.
Četvrtak, 2.3.
ŠTO JE PORTFELJ 60-40 I KAKO ECB RUŠI CIJENE OBVEZNICA
Prvi put nakon 2001., američke obveznice na rok do 6 mjeseci, koje se smatraju iznimno likvidnim sredstvom, nose veći prinos nego tradicionalni 60-40 portfelj. Njega se smatralo tipičnom ili klasičnom diverzifikacijom ulaganja. Oko 60 posto ulaganja u takvom portfelju otpada na dionice, a 40 posto na obveznice. Zašto ovaj portfelj nije najbolji za ulaganje prema analizi Bloomberga?
Donosim i razloge zašto bi narodna obveznica mogla vrijediti sve manje, kao i na koji način politika ECB-a ruši cijenu obveznica. Pogledajte i kakvo je trenutno stanje recesijskih signala te što bi poduzetnici trebali učiniti prije oluje u ovom pregledu. Koje su pak najčešće financijske pogreške pogledajte ovdje.
Srijeda, 1.3.
KAKO BITI BOLJI OD KONKURENCIJE?
Porterov model ili Porterovih pet sila poznat je i kao Porterova petlja ili Model pet konkurentskih sila. To je koristan alat za analizu konkurentske pozicije poduzeća na tržištu, a razvio ga je harvardski profesor i ekonomist Michael Eugene Porter.
Analiza Porterovih pet sila može pomoći poduzećima da bolje razumiju svoje konkurentsko okruženje, postojeće konkurente ili nove aspirante. Može im pomoći prepoznati i moć tržišnih sudionika (kupaca i dobavljača), kao i da razviju strategije za jačanje svoje pozicije na tržištu. Provjerite koje su sile koje utječu na vaše poduzeće, kako se ovaj model razlikuje od drugih te koja su njegova ograničenja. A za koristan alat za analizu konkurencije, pogledajte ovo domaće rješenje.
Utorak, 28.2.
U ZADNJEM KVARTALU 2022. NEMA RECESIJE
Prema prvoj procjeni DZS-a, u zadnjem kvartalu 2022. BDP je realno bio veći za 4,0 % u odnosu na isto razdoblje lani, dok je (desezonirano) rastao za 0,9 % u odnosu na treći kvartal 2022. Ako pogledamo komponente, potrošnja kućanstava realno je rasla 1,3 %, dok “potrošnja države u četvrtom tromjesečju 2022. ostvaruje realni rast od 6,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine”. Bruto investicije realno su rasle za 9,6 % u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Uvoz i izvoz rasli su podjednako, 14,6 % i 14,2 % u odnosu na isto razdoblje.
Š to se djelatnosti tiče, minus su zabilježile prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te poslovanje nekretninama. Najviše su rasle informacije i komunikacije te stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. Ukupno, BDP je u 2022. bio realno veći za 6,3% u odnosu na 2021. Ovo su samo preliminarne procjene, no pokazuju kako još uvijek držimo glavu iznad vode.
Kako je na naše gospodarstvo utjecalo uvođenje eura i ulazak u schengensko područje, vidjet ćemo na prvim podacima za tekući kvartal, krajem proljeća.
Ponedjeljak, 27.2.
POLJOPRIVREDA I INDUSTRIJA: IZAZOVI S DIZELOM I PLINOM
“Europa je na putu da ovog mjeseca uveze najviše dizela s Bliskog Istoka i Azije u posljednjih sedam godina, budući da se EU okrenula alternativnim ponuđačima nakon što je zabrana ruskog dizela i ostalih goriva stupila na snagu 5. veljače”, javlja OilPrice. Uvoz dizela i plinskog goriva u veljači trebao bi iznositi 1,55 milijuna barela dnevno (bpd), govore preliminarne procjene.
Prije ovog embarga, više od polovice ruskog izvoza goriva u EU činio je dizel. Iako su plinske zalihe prije zime bile popunjene, iznimno visoka prosječna cijena plina predstavljala je velike poteškoće za čeličane i proizvođače aluminija. Economistov Europe Outlook govori da će kemijska i metalska industrija “biti najgore pogođene zbog svog velikog oslanjanja na prirodni plin kao input, premda će i industrije niže [op. u lancu vrijednosti] kao što je autoindustrija isto tako patiti”. Isti izvor prenosi da BASF, njemački gigant u kemijskoj industriji, godišnje troši jednako energije kao čitava Danska.
Jedna od grana koja se snažno oslanja na kemijsku industriju jest i poljoprivreda. Smanjenom dostupnošću i/ili većom cijenom gnojiva, mogli bi pasti prinosi u poljoprivredi. To možda neće izravno ugroziti sigurnost hrane u Europi, ali bi je moglo učiniti skupljom.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
