Ako poslujete s turskim tržištem, vjerojatno ste dobro upoznati s određenim strukturnim poteškoćama u kojima se nalazi lokalna ekonomija. Provjerimo kako kotira turska lira te zašto je inflacija značajno porasla u posljednjih pet godina.
TURSKA LIRA IZGUBILA SEDMEROSTRUKO U ODNOSU NA DOLAR
U razdoblju između 2015. i 2019., inflacija se u Turskoj kretala oko 10 posto. Turska lira je izgubila otprilike polovicu svoje vrijednosti u odnosu na dolar tijekom tog petogodišnjeg razdoblja. Međutim, kao i drugdje, krajem 2021. je inflacija počela ubrzavati pa je dosegnula čak 85 posto u jednom trenutku. Krajem 2024., još uvijek se nalazi blizu 50 posto.
Slično tome, turska lira je započela 2020. na razini od otprilike 5,45 lira za dolar. Trenutačno se njome trguje po okvirno 35 lira za dolar. Središnja banka je dugo zadržavala nominalne kamatne stope na razinama između 8,25 posto i 19 posto, što znači da je realna kamatna stopa, koju računamo kao nominalna kamatna stopa minus stopa inflacije, bila duboko u negativnom teritoriju. Uz takve kamatnjake, štednja se ne isplati. Svi troše, nastojeći pretvoriti novac u nešto što manje gubi na vrijednosti. Ekonomija se zato može početi ozbiljno pregrijavati.
Nakon prošlogodišnjeg imenovanja Hafize Gaye Erkan i njenog nasljednika, Fatiha Karahana, dogodio se određeni odmak od prethodne monetarne politike. Referentna kamatna stopa sada iznosi 50 posto, čime su se realni kamatnjaci vratili u pozitivu. Premda se očekuje kako će lira još neko vrijeme gubiti na vrijednosti, a inflacija i dalje biti vrlo visoka, vidljivo je polagano slabljenje ovih efekata. Određena stabilizacija se ipak vidi na horizontu.
PROVJERITE OVO PRIJE POSLOVANJA S TRŽIŠTIMA VISOKE INFLACIJE
Doduše, zadnja dva kvartala su u minusu u odnosu na prethodno razdoblje po pitanju BDP-a, što se naziva tehničkom recesijom. Inače su procjene BDP-a nezahvalne kod ovako visokih stopa inflacije. Posljedice velikih potresa iz veljače ove godine svakako su utjecale na performanse turske ekonomije, budući da je ranije rasla po 4-5 posto godišnje.
Ako poslujete ili planirate poslovati s tržištem koje odlikuje visoka inflacija i kontinuiran pad vrijednosti valute, dobro je razmotriti sljedeće:
- Praćenje rizika zemlje i rizika pojedine kompanije: visoka zaduženost kod snažno oscilirajućih realnih kamatnih stopa može biti problem.
- Ograničenje tečajnih rizika preko instrumenata osiguranja.
- Dinamičko određivanje cijena, preko indeksacije ili drugih načina, može pomoći da ne morate svaki tjedan ili mjesec mijenjati ugovore.
- Savjetovanje s financijskim konzultantom kod pripreme ugovora te praćenje ugovornog odnosa, kako biste u svakom trenutku znali koliko rizika preuzimate i za koju nagradu.
Za one koji žele bolje upravljati faktorima koji utječu na njihovo poslovanje, predlažem članak o PESTLE analizi. A ako želite znati kako inflacija utječe na poslovanje i financijske izvještaje, kliknite ovdje.
