Danski prijevoznički div Maersk smanjit će broj zaposlenih za 10 tisuća. Broj je zaposlenih naglo rastao u 2021. i 2022. godini. Prije koronakrize, u 2018. i 2019. se kretao između 83 i 84 tisuće. Zašto se Maersk odlučio na ovaj drastičan potez i kakve bi mogle biti vozarine u idućoj godini? I što bi to moglo značiti za prijevoznike i logističke kompanije?
MAERSK TRAŽI UŠTEDE
Izvor: Macrotrends
Kako prenosi CNBC, Maersk je imao oko 110 tisuća zaposlenih početkom 2023. godine. Smanjenjem broja zaposlenih očekuju se uštede od 600 milijuna dolara u 2024. godini u usporedbi s 2023. U članku se analizira stanje potražnje za prijevozom [za Maersk]. Napominje se kako će ta potražnja biti jaka ako globalna ekonomija bude u dobrom stanju, a vrijedi i obratno. Kako se zbog problema u dobavnim lancima išlo na hitno podizanje kapaciteta (brodova i kontejnera), sad se smirivanjem tih problema, ali i slabljenjem i usporavanjem rasta globalne ekonomije javlja problem prekapacitiranosti.
SJAJNA VIJEST ZA KLIJENTE PRIJEVOZNIKA: NIŽE VOZARINE?
Za vlasnike brodova i prijevozničke kompanije to znači niže cijene i pad prihoda, dok za druge manje troškove i lakše pregovaranje oko cijene. Ponajprije, to bi moglo značiti da će vozarine, ali i druge prijevozničke naknade biti pod pritiskom. Ujedno, ova vijest ukazuje i na trend u globalnoj ekonomiji, koja se očito hladi. Posebno će biti stoga važno pratiti skorašnje kvartalne rezultate velikih globalnih kompanija koje snažno ovise o isporukama. To su, primjerice, Amazon i Alibaba kao pravi maloprodajni lanci ili prijevoznici poput UPS-a ili Fedexa. Pad prihoda kod takvih kompanija označio bi globalno hlađenje. Amazonovi prihodi zasad snažno rastu, ali zato UPS i Fedex već nekoliko kvartala bilježe pad prihoda.
PLAĆANJE NAFTE U DOLARIMA UBRZAVA RECESIJU
Ovo je važna vijest s obzirom na to da se proizvodnja nafte konstantno smanjuje, a cijena i dalje drži na 80-85 dolara po barelu. Zemljama uvoznicama jako je važan tečaj, jer naftu uglavnom plaćaju u svojoj valuti. Primjerice, kod nas je to euro. Stoga su središnje banke tih zemalja, odnosno valutnih područja na neki način obvezni držati kamatne stope povišenima, kako im valuta ne bi previše slabila (nafta se plaća u dolarima). U suprotnom, dodatno bi ugrozili protuinflacijske napore.
S druge strane, pritisak na kamatne stope ubrzava dolazak recesijskog okruženja. Nije čudo da Rusija traži od Indije da plaća naftu u kineskim juanima, dok Indija to ne želi. U okviru sankcija prema Rusiji, Indijci snažno koriste svoju poziciju medija između Rusije i zapadnih zemalja. Logističari i prijevoznici svakako moraju pripremiti očite scenarije: ovisno o kretanju cijena nafte i razinama globalnih vozarina. Maerskov signal nipošto ne valja zanemariti.
