Tjedan središnjih banaka: što bi se moglo promijeniti u monetarnim politikama tri najveća valutna područja?

Ovo je možda ključni tjedan ovog ljeta u svijetu bankarstva i financija, kad svoje odluke donose najveće središnje banke na svijetu: FED, ECB i BoJ. To znači da bi moglo doći i do promjene monetarnih politika. Reutersov članak prolazi kroz pet ključnih pitanja za ECB: hoće li ovotjedno vrlo vjerojatno podizanje kamatnih stopa biti zadnje u ovoj jednogodišnjoj kampanji?

NAJVEĆE SREDIŠNJE BANKE PRED IZAZOVIMA

Izdvojio bih tri odgovora. Jedan se tiče roka do kojeg će ECB podizati kamatnjake, drugi se tiče stanja proizvodne aktivnosti (i općenito ekonomskog ciklusa), a treći stanja kreditnog ciklusa (koji povratno utječe na ekonomski ciklus).

Pogledajmo kako je odgovor na prvo pitanje izgledao u nekoliko desetljeća odlučivanja o kamatnim stopama ECB-a.

Drugo, pogledajmo podatke o padu proizvodne aktivnosti u eurozoni u srpnju. Ona je na najnižoj razini u zadnje tri godine! Kako prenosi Trading Economics: “Pad novih narudžbi zabilježio je jednu od najvećih stopa od 2009., produbljujući jaz prema padu proizvodnje i signalizirajući daljnje smanjenje buduće proizvodnje, budući da se zaostali poslovi nastavljaju rješavati kako bi se održale trenutne razine poslovanja.” Utoliko će jačati i pritisak golubova u odnosu na jastrebove u ECB-u. U prijevodu, jačat će argumenti za prestanak daljnje kampanje podizanja kamatnih stopa, jer ne žele dodatno oslabiti ekonomiju. No, Christine Lagarde često iznosi sintagmu “more ground to cover”, misleći pritom na vrlo visoku inflaciju koja još nije suzbijena.

Usto je rasprava o fiskalnim pravilima stavljena na čekanje još proljetos, i to do kraja godine. Znatan broj zemalja ne poštuje tzv. Mastriške kriterije.

NEODGOVORNO TROŠENJE KAO KORIJEN INFLACIJE

Tako dio članica traži da ta pravila još neko vrijeme budu suspendirana, odnosno da svaka članica za sebe predloži kako će poštivati ova pravila. To je posljedica neodgovornog trošenja za vrijeme koronakrize, koja je i dovela velikim dijelom do izbijanja inflacije, uz blagoslov i patinu centralnih banaka. One su stavile prst na Ctrl+P i “tiskale novac”, što se vidi iz porasta ponude novca, npr. M2 u proljeće 2020. Tu su Amerikanci najviše stisnuli gas.

Treće, izdvojio sam pitanje koje se tiče kreditne aktivnosti. Ona se sužava, a kriteriji se jako pooštravaju. To se naziva kreditni stisak.

Bilo da ste poduzetnik, medijski djelatnik, političar, direktor većeg poduzeća, investitor ili analitičar, trebate se pripremiti za ono što dolazi. Ključno je dobro razumjeti svoje makroekonomsko okruženje. Naime, ako ste mali poduzetnik, teško se oduprijeti globalnim trendovima. Zato na vaše poslovanje u znatnoj mjeri, možda i 80 posto, utječe makro okolina. I ako toga niste svjesni, možete propustiti šansu zaštititi se od najgoreg, kao i nekad biti na vrhu vala i napredovati više od konkurencije. Biti spreman…