Jutrošnja analiza Johna Authersa ukazuje na vrlo rijetku pojavu: negativnu korelaciju između desetogodišnjeg prinosa američkih državnih obveznica i najpoznatijeg dioničkog indeksa S&P500. Negativna korelacija znači: kad prinosi na desetogodišnje obveznice rastu (a cijene obveznica padaju), tada cijene dionica padaju. Trenutna korelacija je -0,11, najniža od veljače 2007. U nastavku pročitajte više o povijesti korelacije, koja je najviša kamatna stopa u posljednjih 15 godina, kakvu inflaciju očekujemo narednih godina te kako na sve to reagiraju burzovni indeksi.
FAMOZNA KORELACIJA I PROMJENA PARADIGME
Budimo precizni: ovo je rijetka pojava u zadnja dva desetljeća. Naime, to je bila norma, kako Authers navodi, između listopada 1967. i srpnja 1998.: “To je bilo razdoblje kada je inflacija bila daleko veći strah od deflacije, pa su više stope sugerirale da će FED dovoljno pooštriti [monetarnu politiku] da istisne rast gospodarstva.” Tadašnji FED-ov čelnik, Alan Greenspan, mijenja paradigmu vođenja politike nakon kolapsa Long-Term Capital Managementa (hedge fonda koji je imao previsoku zaduženost). Uz azijsku i rusku krizu u slično vrijeme, spustio je kamatne stope. To je razdoblje niskih kamatnih stopa trajalo 20 godina (2001.- prosinac 2021.), kad je Jerome Powell odbacio teze o tranzitornoj inflaciji i započeo najbrži ciklus podizanja kamatnih stopa.
Famozna korelacija između 10y (desetogodišnjeg prinosa američkih državnih obveznica) i S&P500 je od 1998. pala u negativno područje tri puta: od rujna 1999. do kolovoza 2000., od travnja 2006. do srpnja 2007. te nedavno po treći put! Karakteristika negativne korelacije jest da označava FED-ovo zatezanje monetarne politike. Zato znatan broj analitičara i ekonomskih stratega upozorava FED da griješi i traži od njega da stane s ciklusom podizanja kamatnih stopa. Inače bi ih moglo dočekati tvrdo, a ne meko slijetanje.
NAJVIŠA KAMATNA STOPA OD 2007.
FED bi radije pogriješio tako da previše stegne, nego da prerano otpusti. Stariji među njima sjećaju se pogrešaka iz sedamdesetih, kad se inflacija ponovo razbuktala nakon FED-ovog popuštanja. No, tržište stalno učitava taj FED-ov preokret ili FED pivot, što se vidi u očekivanjima tržišta (tzv. FED Watch Tool). Pogledajte i sami kakva su očekivanja za kraj godine.
U srijedu je Jerome Powell, za vrijeme francusko-marokanskog okršaja, održao konferenciju za medije nakon zadnjeg ovogodišnjeg zasjedanja. Na njemu je FED sedmi put uzastopce podigao temeljnu kamatnu stopu, ovaj put za 0,50 postotnih bodova. Tako se ona sad nalazi u rasponu 4,25-4,5 posto. To je najviša kamatna stopa od 2007. i u skladu s tržišnim očekivanjima.
FED OČEKUJE VIŠU INFLACIJU
FED smatra “da će tekuća povećanja ciljanog raspona biti prikladna za postizanje monetarne politike koja je dovoljno restriktivna da vrati inflaciju na 2 %”. Sad očekuje da će kamatne stope doseći 5,1 % u 2023. Neko vrijeme pretpostavlja da će ondje i ostati, da bi se u 2024. spustile na 4,1 % te na 3,1 % u 2025. To je viša razina od prethodno naznačene u rujnu.
Projekcije rasta BDP-a su također revidirane. Za 2022. je povećana (0,5 % u odnosu na 0,2 %), a za 2023. (0,5 % u odnosu na 1,2%) i 2024. (1,6 % u odnosu na 1,7 %) smanjena.
Prognoze inflacije povećane su za 2022. (5,6 % u odnosu na 5,4 %) i 2023. (3,1% u odnosu na 2 %). Ovog ljeta prenio sam vijest da JP Morgan očekuje inflaciju u SAD-u spuštenu na 5 posto do kraja godine. To iz ovog kuta djeluje pretjerano optimistično, s obzirom na podatke iz studenog (7,1 posto u odnosu na očekivanih 7,3), uz manju vjerojatnost da će očitanje za prosinac zaista biti na tih 5 posto.
ECB U PUNO VEĆIM PROBLEMIMA
No, ni ECB nije časio časa. Donio je odluku o podizanju kamatnih stopa za 0,50 postotnih bodova, nakon dva uzastopna povećanja od 0,75 postotnih bodova. Sad je to razina od 2,5 % (tzv. stopa refinanciranja), najviša u 14 godina.
ECB očekuje daljnji rast stopa zbog značajne revizije inflacijskih izgleda. Čini se da bi stopa inflacije mogla biti 8,4 % u 2022., prije nego što se smanji na 6,3 % u 2023. Za 2024. očekuju 3,4 %, a 2025. blizu cilja s 2,3 %.
Gospodarstvo eurozone moglo bi se smanjiti u tekućem i sljedećem tromjesečju zbog energetske krize, visoke neizvjesnosti, globalnog slabljenja aktivnosti i strožih uvjeta financiranja. Dakle, recesija. Očekivanja su: rast od 3,4 % u 2022., 0,5% u 2023., 1,9% u 2024. te 1,8% u 2025.
INDEKSI PADAJU, IZGLEDI ZA DIONICE NEPOVOLJNI
Indeksi su pali ovaj tjedan. S&P500 se korigirao preko 4,8 posto od najviše vrijednosti u utorak. Europski pandan STOXX600 pak preko 4,5 posto od najviše vrijednosti u utorak. Američki desetogodišnji prinos je pao s više od 3,6 na razinu ispod 3,5 posto, a njemački raste s 1,9 na skoro 2,2.
Dvogodišnji prinos američkih obveznica viši je od desetogodišnjeg od početka srpnja, a njega se smatra pouzdanim recesijskim indikatorom. Ako ćemo smatrati negativnu korelaciju pouzdanim indikatorom, onda su prognoze velikih investicijskih banaka točne. Iduća godina ne izgleda bajna za dionice.
Sve ovo nije utjecalo na jačanje dolara, koji se dobrano ispuhao od rujna (EUR/USD od 0,95 do skoro 1,07). Upućuje na predah: Božić dolazi i nogomet se još igra. O recesiji ćemo kad nas nađe, ili kako bi rekli: “We’ll cross that bridge when we come to it.”
*Tekst nije nagovor na kupnju ili prodaju vrijednosnih papira.
