U 2025., inflacija je i dalje važna tema, što nam otkriva i najavljeni bojkot trgovačkih lanaca. Svoje analize inflacije donosi, a mediji rado citiraju, najprije Nenad Bakić. On primjećuje kako ni eventualna pohlepa trgovaca nije kriva za rast cijena hrane u Hrvatskoj, koji je veći od one u eurozoni.
Tu je i Velimir Šonje, koji se osvrnuo na povratak inflacije te Ivica Brkljača, u svom Makro pogledu kojeg sam već preporučio.
NEDOSTATAK PONUDE
Više puta sam, osim potražnje, kao izazov izdvajao ponudu. Naglašavanje ekonomike ponude dolazi iz Čikaške ekonomske škole, one Miltona Friedmana. U komentarima s kolegom Mihovilom Katićem, smatramo vjerojatnim da problem leži i u nedostatku ponude. Osim realnog rasta plaća, odnosno potražnje te osobne potrošnje koja nemilice raste, tu je i problem ponude. Naime, ako sve više novca lovi ograničenu količinu dobara, zakon ponude i potražnje je neumoljiv: cijene će rasti. Osobito ako je rast brži nego što se stignu prilagoditi proizvodni kapaciteti.
Često se sjetim analize HNB-a iz studenoga 2024., na koju je nekoliko puta skrenuo pozornost i sam guverner. Tamo lijepo piše da je glavni generator novog rasta inflacije u Hrvatskoj veliko ubrzanje inflacije hrane. Za tu svrhu HNB koristi termin “zamah inflacije”, pa komentira kako je u zadnja tri mjeseca došlo do razbuđivanja inflacije upravo zbog tog razloga. No, glavni razlog opstanka inflacije nakon što se bila spustila s groznih dvoznamenkastih stopa nije inflacija hrane! To su usluge, čiji rast ipak gubi dah.
Osjećaj inflacije kod građana je naravno pojedinačan, o čemu danas vrlo dobro raspravlja Šonje, a kako i sam guverner kaže, osjećaj inflacije je kumulativan. U prijevodu, mi se sjećamo razdoblja prije naglog rasta, prije korone i izbijanja rata u Ukrajini te uvođenja eura.
Nekoliko me je medija zvalo za komentar, no pokušat ću svratiti pozornost na poslovanje maloprodajnih lanaca od prvog zatvaranja do zadnje dostupne izvještajne godine, a to je 2023. Moje analize maloprodaje objavljivao je i InStore, a s dopuštenjem prenosi Bon.hr portal.
Najprije, istaknut ću da je inflacija hrane brža u Hrvatskoj nego u eurozoni, i to ne samo posljednjih nekoliko godina.

Izvor: Trading Economics
Na temelju podataka s portala Bon.hr o poslovanju sedam najvećih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, donosim analizu s fokusom na rast prihoda, profitabilnost te način financiranja (plaćanja dobavljačima, plaće zaposlenika te opći koeficijent zaduženosti) za razdoblje 2020.-2023.
BOJKOT TRGOVAČKIH LANACA: KOLIKO SU IM RASLI PRIHODI?
Ako netko smatra da je bojkot trgovačkih lanaca opravdan i da su zaslužni za skupu potrošačku košaricu, to bi trebalo biti vidljivo iz financijskih izvještaja. Da bismo zavirili u njihovo poslovanje, provjerimo najprije koliki su im prihodi te jesu li rasli u prethodnom razdoblju.
Najveći rast prihoda imao je Studenac, koji je ostvario izvanredan kumulativni rast prihoda od 167,6 % (2020. - 2023.), znatno iznad prosjeka ove sedmorke (51,9 %) i medijana (47,8 %). Umjeren rast zabilježili su ostali lanci, poput Konzuma, Plodina i Tommyja, od 41,0 % do 50,0 %.
Lidl Hrvatska (48,4 %) i Kaufland (42,0 %) imali su rast blizu industrijskog prosjeka, ali bez značajnog odskakanja. Zaključujem da se Studenac ističe agresivnom ekspanzijom, dok ostali lanci prate industrijski trend rasta sličnim tempom. Napomena: zašto sam smatrao da je inicijalno vrednovanje za Studenac nerealno visoko dao sam u studenom 2024., što je bio jedan od čitanijih članaka na blogu. Motiv za takvu analizu nije bio usmjeren na kompaniju ili protiv njenog menadžmenta ili vlasnika. Korišteni su jako stari i provjereni alati poput Altmanovog Z-scorea ili slobodni novčani tok.
RAZLIČITA PROFITABILNOST: VODE PLODINE I LIDL
Prihodi su jedno, no profitabilnost je sasvim drugo. Nekad čak i manji prihod može donositi veći profit. Kako bih izolirao utjecaj otplate duga ili amortizacije, koristim mjerilo EBITDA, a ne neto dobit.
Najprofitabilniji lanci bili su Plodine (11,4 %) i Lidl Hrvatska (9,8 %), koji vode po EBITDA marži u 2023. Značajno poboljšanje zabilježio je Kaufland, dok su Plodine (22,7 %) i SPAR (22,5 %) također unaprijedili ovaj pokazatelj. Pad profitabilnosti bilježi Studenac (-12,3 %), dok je kod Konzuma manji od prosjeka (+12,3 %).
Kad promatramo EBITDA po zaposleniku, tu vodi Lidl s 33.616 eura u 2023., što je značajno više od prosjeka industrijskih lidera (17.448 eura). Značajan rast ove vrijednosti bilježe i Kaufland (+90,1 %) i SPAR (+70,2 %).
KAKO SE FINANCIRAJU I KOLIKE SU PLAĆE
Pogledajmo kako se financiraju trgovački lanci. Tu sam došao do najzanimljivijih rezultata. Najkraće rokove plaćanja imaju Kaufland i Lidl, 28,0 i 54,4 dana u 2023. No, Lidl bilježi značajno produljenje rokova plaćanja od 2020. (+132,3 %) što ukazuje na pojačano financiranje preko dobavljača. Najduže rokove plaćanja ima Studenac, čak 90,2 dana u 2023.
Neto plaća po zaposleniku najviša je bila u Lidlu (1.249 eura), a potom u Kauflandu (1.051 euro). Skromnije plaće bilježe Tommy (685 eura), Konzum (762 eura) i Studenac (795 eura). Najveći rast zabilježio je Studenac (41,6 %), dok su Tommy i SPAR imali skromnija povećanja.
Na temelju analize portala MojPosao, kojeg je danas prenio i Ivica Brkljača, prosječna neto plaća za navedene maloprodajne lance u 2023. godini iznosila je 881 euro, što je značajno ispod nacionalnog prosjeka od 1.346 eura za 2024.
A koliko su trgovački lanci zaduženi? O tome nam više može reći koeficijent zaduženosti. Što je viši, to je udio vlasničkog kapitala manji, a duga veći. I obrnuto.
Najmanje zaduženi lanci su, kao što vidimo, Lidl (47,1 %) i Kaufland (37,9 %), što odražava relativno snažniju financijsku poziciju. Najzaduženiji su Studenac (85,9 %), Konzum (87,6 %) i SPAR (82,3 %), koji imaju visoke razine zaduženosti. Napominjem kako su Konzum (-18,2 %) i Tommy (-16,8 %) uspjeli značajno smanjiti koeficijent zaduženosti od 2020., što je pozitivan trend.
VELIKO OKRUPNJAVANJE
Što možemo zaključiti? Lidl i Kaufland relativno više ulažu u zaposlenike i imaju stabilnije financiranje. Studenac i Konzum drže niže razine plaća, unatoč povećanju poslovanja. Konzum i Studenac ovise o dugu za financiranje rasta. Iako Studenac dominira u pogledu rasta prihoda, profitabilnost i zaduženost predstavljaju velik izazov. Lidl i Kaufland su stabilni lideri u profitabilnosti i upravljanju financijama, dok Konzum i Plodine prate umjereno uspješnim strategijama.
Lidl i Kaufland koriste kraće rokove plaćanja dobavljačima i istovremeno osiguravaju visoke plaće zaposlenicima, a Konzum i Studenac djeluju pod financijskim pritiskom visokog zaduženja i dužih rokova plaćanja. Je li bojkot trgovačkih lanaca rješenje? Sumnjam, ali iz ovih podataka može se vidjeti tko je i kako radio u proteklim godinama. Na kraju, zamijetimo još jedno, o čemu se malo priča: u maloprodaji dolazi do okrupnjavanja. Mali igrači nestaju i bivaju preuzeti, a veliki postaju sve veći.
Hoće li se, možda, okrupniti i udružiti i proizvođači hrane te tako povećati svoju pregovaračku moć? Vidjet ćemo.