Vijest tjedna na domaćem tržištu kapitala zasigurno je odustajanje Studenca od IPO-a. S obzirom na to da je Altmanov Z-Score bio nizak, a slobodni novčani tok negativan, moram priznati da me to nije iznenadilo. Procijenjeni BDP u trećem kvartalu rastao je po stopi od 3,9 posto, a komentar ovih i drugih makroekonomskih vijesti odsad možete čitati i na Substacku “Makro pogled” našeg izvrsnog ekonomista, Ivice Brkljače. Kraj godine prilika je da izbjegnete grešku koju sam nazvao porezna uzbrdica, pa svakako provjerite o čemu je riječ. FAO indeks cijena hrane ponovno je skočio, a kad smo kod hrane, prehrane i fizičke aktivnosti, preporučujem i intrigantan gostujući članak Josipa Vučka o fitness industriji.
Petak, 29.11.
IPO STUDENCA, ALTMANOV Z-SCORE I SLOBODNI NOVČANI TOK
Prošle sam godine imao prilike upoznati legendarnog prof. Edwarda Altmana, autora Altmanovog Z-Scorea koji je već 56 godina iznimno rado korišten alat u analizi poduzeća. Susret mi je bio osobito drag jer sam ovaj alat koristio više puta kako bih upozorio da se, i kod Uljanika, i kod Agrokora, probleme moglo prepoznati davno prije nego što su se materijalizirali. O tome sam pisao za Ekonomski Lab. Upravo gledajući Altmanov Z-Score, bio sam jedan od rijetkih koji je, prije nešto više od mjesec dana kad je najavljen IPO Studenca, otvoreno izrazio svoje neslaganje s predloženom valuacijom našeg trgovačkog lanca.
Naime, prošle je godine slobodni novčani tok Studenca bio negativan, a Altmanov Z-Score se kontinuirano nalazi ispod vrijednosti koja bi ukazivala na visoku stabilnost poslovanja. Tad sam upozorio da se “raspon procjena vrijednosti kompanije prema portalu Bon.hr nalazi između 122,5 i 233,4 milijuna eura, dok je medijan vrijednosti 159,3 milijuna eura”, dok je “vrijednost stopostotnog vlasničkog udjela onda 51 milijun eura (medijalna vrijednost umanjena za neto financijski dug)”. Ove su procjene, doduše, naslonjene na prošlogodišnje financijske izvještaje, no pretpostavljam da investitori više vole stabilnost nego volatilnost.
Procjena koju sam naveo puno je niža od drugih javno objavljenih. Primjerice, Bloomberg Adria baratala je “vrijednošću kompanije u rasponu od 490 do 550 milijuna eura, odnosno vrijednost 100 posto vlasničkog udjela u kapitalu iznosila bi između 210 i 270 milijuna eura”. U međuvremenu, grupa Studenac je odustala od IPO-a, a i EBRD se navodno povukao iz cijele priče.
Poslovni dnevnik je objavio: “Kako stvari stoje, Zagrebačka burza ovu će godinu ipak zaključiti bez ijednog novog izlaska neke kompanije na burzu. (…) U osvrtu na najavu IPO-a Studenca financijski konzultant Hrvoje Serdarušić ponudio [je] usporedni sektorski pregled, apostrofirajući kako bi se izazovnim mogla pokazati razina zaduženosti i operativne efikasnosti u usporedbi s vodećim konkurentima.”
Četvrtak, 28.11.
PRATITE MAKRO POGLED IVICE BRKLJAČE
Razveselila me vijest da odsad možete pratiti našeg izvrsnog ekonomista Ivica Brkljača i na Substacku, gdje je pokrenuo tjedni pregled vijesti pod nazivom “Makro pogled”. Njegov pregled sastoji se od pet ključnih područja:
1. Makro pogled na gospodarstvo RH
2. Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
3. Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
4. Zbivanja na Wall Streetu
5. Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Izvrsna je to prilika da u pet do deset minuta saznate ključna makroekonomska kretanja i događaje te ih uklopite u svoje poslovanje ili investicijske planove. Primjerice, vjerujem da će prokomentirati i objavljenu prvu procjenu BDP-a za treći kvartal ove godine. Ako dosad niste čitali Ivicu, brojne je njegove kvalitetne analize objavio Ekonomski Lab, a odnedavno redovito komentira i na LinkedInu. Njegov veliki doprinos u rušenju pogrešnih vjerovanja i duboko usađenih mitova o ekonomiji smatram posebno važnim.
Zato me ne čudi što se već preko 1,600 ljudi prijavilo za primanje newsletter obavijesti o njegovom sljedećem tjednom pregledu. Prijavite se i vi za Makro pogled!
Srijeda, 27.11.
POREZNA UZBRDICA: ŠTO SE DOGODI KAD NE PRATITE PRIHODE
U poslovanju, kao i mnogočemu drugome, treba najprije izbjegavati očite i jednostavne pogreške, a potom se usmjeriti na one kompleksnije. Jednu jednostavnu, ali bolnu grešku vidim često, a događa se kad ne pratite prihode, ne planirate svoje rezultate i onda se dogodi iznenađenje. Posljedica? Porezna uzbrdica! Kako je moguće da za 20.000 eura veće prihoda izgubite preko 16.500 eura likvidnosti? I što možete učiniti da izbjegnete ovakvu situaciju? Provjerite u ovoj analizi.
Utorak, 26.11.
U ČEMU GRIJEŠI FITNESS INDUSTRIJA?
Fitness industrija relativno je nov izum. Prije više desetaka tisuća godina, nije nam bila potrebna: preživljavali smo kao lovci i sakupljači. Svakodnevno bismo prevaljivali velike udaljenosti, penjali se, dizali teške predmete, trčali i bježali od zvijeri. Razvojem civilizacije, pronalazili smo lakše načine za preživljavanje pa se tako počela razvijati poljoprivreda. Radili smo u polju, brinuli o uzgoju stoke, kopali i orali. Tek smo nedavno postali sjedilačka bića.
Zašto je onda fitness industrija danas neprijatelj bavljenja fizičkom aktivnosti, umjesto da je promiče? O tome piše novi gostujući autor na ovom blogu: kondicijski trener i vlasnik Vučko kondicijskog centra, Josip Vučko. Njegov osvrt pročitajte ovdje.
Ponedjeljak, 25.11.
FAO INDEKS CIJENA HRANE PONOVNO SKOČIO
Međunarodni indeks cijena hrane (FFPI) koji mjeri međunarodne cijene različitih vrsta hrane, od mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda do žitarica, ulja i šećera, narastao je na najvišu razinu od travnja prošle godine. Trenutačno se nalazi na 127,4 boda, dok 100 bodova označava trogodišnji prosjek cijena od 2014. do 2016. Istovremeno, indeks je porastao za 5,5 bodova u odnosu na isti mjesec lani.
Otkud ove povišene vrijednosti? Za njih su ponajprije zaslužne cijene biljnih ulja. Ovaj je podindeks skočio za čak 10,4 boda (7,3 posto) u odnosu na rujan. Slabije žetve uljarica i snažna potražnja zaslužne su za ovaj skok. Žitarice su neznatno rasle, ali su znatno povoljnije u odnosu na prošlu godinu. Mliječni proizvodi rasli su ponajviše zbog viših cijena sireva, dok je mlijeko u prahu u padu. Zapadna Europa slabije je proizvodila mlijeko, a sirevi su sve popularniji unutar EU. Cijene mesa jedine su bile u blagom padu. Proizvođače će zanimati i cijena šećera, koja je dijelom rasla zbog viših međunarodnih cijena goriva, pa je veći dio šećerne trske pretvoren u etanol na tržištima Južne Amerike.
Ako proizvodite hranu, praćenje ovih vrijednosti iznimno je važno kako biste mogli planirati troškove, baš kao i prodaju jer na tržištu postoje i supstituti. Ovi su parametri ključni ako izrađujete poslovni plan za novu godinu ili zbog nadolazeće investicije. U tom slučaju, kontaktirajte me kako bih vam pomogao napraviti izračun različitih scenarija: dobit neće biti jednaka ako su cijene 50, 100 ili 150! A to nije važno samo zbog banke, već i zbog vaše egzistencije.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
