Hrvatski turizam u 2022. – kratak pogled unatrag

Pišem prigodno, s obzirom na slavlje sv. Blaža ili Vlaha, zaštitnika Dubrovnika. Na određen način to je i začetak turističke godine: Dubrovnik je simbol hrvatskog turizma, baš kao i naplatne na Lučkom. Godinama gledam kako sve započinje izvještajima o prvim dolascima turista u Dubrovnik (pa i slikama kruzera) te poznatom Festom. Tradicionalno se pak turistička sezona završava slikama kolona pred naplatnim kućicama kod Lučkog. Pogledajmo zato kakav je u brojevima bio hrvatski turizam u 2022., i što možemo zaključiti o godinama koje dolaze.

HRVATSKI TURIZAM U 2022. KAO 2019., OSIM STRUKTURE

Institut za turizam objavio je svoju periodičnu i redovitu analizu, ovoga puta za cijelu 2022. godinu pod nazivom “Turistička statistika”. Napominju da “podaci ne uključuju turiste koji koriste uslugu noćenja na plovnim objektima nautičkog turizma, tj. plovilima za iznajmljivanje (čarter i domaća višednevna krstarenja)”. Podatke o tome daje DZS, primjerice, za kružna putovanja stranih brodova u Hrvatskoj.

“U hrvatske morske luke uplovila su 82 strana broda za kružna putovanja s ostvarenih 627 kružnih putovanja u razdoblju od siječnja do studenoga 2022. Na tim brodovima bilo je 625 tisuća putnika, koji su u Hrvatskoj boravili 1 319 dana”. Posljednja formulacija je nezgrapna, jer se odnosi na dane boravka brodova. DZS dodaje: “U prvih jedanaest mjeseci 2022. u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2019. broj putovanja stranih brodova za kružna putovanja manji je za 11,7%, broj dana boravka stranih brodova manji je za 6,7%, dok je broj putnika na tim brodovima manji za 43,6%.”

Vratimo se analizi Instituta za turizam za ključni dio. Slijedi grafikon o dolascima, noćenjima i duljini boravka.

Tako se ističe da je:

• duljina boravka turista mjerena kroz broj noćenja je u padu (5,1 noćenja u 2022. prema 5,5 noćenja u 2021., pad od 7,3 %)
• 28 % više noćenja te 39 % više dolazaka turista u odnosu na 2021. (u komercijalnim smještajnim objektima u 2022. godini ostvareno je 90,8 milijuna noćenja i 17,8 milijuna dolazaka turista)
• gledano 2022./2019., ostvareno je 1,3% manje noćenja i 9,2 % manje dolazaka, kad je prosječna duljina boravka turista iznosila 4,7 noćenja.

BORAVAK SE SKRAĆUJE, JE LI TO ZBOG INFLACIJE?

Iz ovoga zaključujem da se turizam gotovo vratio na pretpandemijske razine, no vidimo promjenu strukture. Sam Institut za turizam ističe gdje se promjena dogodila: “Povećanje duljine boravka dijelom je posljedica povećanog udjela broja noćenja turista u kampovima koji u prosjeku borave duže od turista u drugim vrstama smještaja (prosječna duljina boravka turista u kampovima, obiteljskom smještaju i hotelima iznosi, redom, 6,6, 5,8 i 3,5 noćenja)”.

To što se boravak skratio u odnosu na 2021., pripisao bih utjecaju rastuće inflacije u 2022. diljem Europe. Povećanje broja dolazaka i noćenja u odnosu na 2021. pripisujem odbacivanju strahova iz ranog proljeća 2020. Narativ o nadolazećoj recesiji i ratne vijesti s istoka sigurno su bile dodatan uteg, uz inflaciju, da hrvatski turizam u 2022. ne zabilježi novi rekord. I ostali podaci govore o tome da su se ljudi htjeli više odmoriti i boraviti na jednom mjestu. Razmatranja o nekim trendovima u globalnom turizmu pronađite ovdje.

VRATIT ĆE SE I GOSTI IZ UDALJENIH ZEMALJA

S normalizacijom avioprijevoza sve će se više vraćati i gosti s udaljenijih lokacija. Nedavno je HTZ predstavila Hrvatsku stranim putničkim agencijama. Realiziran je i projekt eTurizam, koji bi trebao olakšati poduzetništvo u turizmu. Prije otprilike dva tjedna Hrvatska se predstavila na sajmu u Madridu. Najave su da će u 2023. biti “200 tisuća turista iz Š panjolske, kojih je u 2022. bilo 193 tisuće”. Oni preferiraju sam jug Hrvatske, no to bismo u budućnosti mogli promijeniti.

PRATITE GOSPODARSTVA EMITIVNIH ZEMALJA

Glavni su naši gosti ipak Nijemci s 23,6 milijuna noćenja, što je 26 % svih noćenja te 3,3 milijuna dolazaka. Na drugom mjestu su Hrvati. Strani su turisti ostvarili 86,1 % svih dolazaka i 91,3 % svih noćenja. Zato nam je i važno što se događa u tim zemljama, pa uz Njemačku, pratimo Sloveniju (na trećem mjestu), kao i ostale u tom redoslijedu: Austrija, Poljska, Češka, Italija i Velika Britanija. Udio Njemačke u noćenjima se jako povećao u odnosu na 2019.: skok s 21 na 26 posto.

Koji je glavni razlog rasta Nijemaca? “Među prvih 10 zemalja prema broju noćenja u Hrvatskoj uglavnom je zabilježen rast broja noćenja u odnosu na 2019. godinu. Iznimku čine Italija i Velika Britanija kod kojih je zabilježen pad broja noćenja veći od 20 %. Najveći rast su ostvarili turisti iz Njemačke i Češke. U odnosu na 2019. godinu, pad broja dolazaka od oko 20 % je zabilježen kod turista iz Italije i Velike Britanije, a najveći rast je zabilježen kod turista iz Njemačke i Češke.”

Stoga je važno pratiti i stanje (u čemu može pomoći PESTLE analiza) na našim emitivnim tržištima, zbog velikog utjecaja turizma na hrvatsku ekonomiju. Analiza, na koncu, pokazuje da je hrvatski turizam u 2022. ponovno demantirao sintagmu “srpanjska rupa”.

PITANJE NAPOJNICA

Ministar financija Marko Primorac najavio je da će urediti i pitanje napojnica. Konkretno, radi se o mogućnosti plaćanja napojnice karticom i reguliranje poreznog tretmana napojnice. Ona “neće biti neoporeziva u potpunosti iz jednostavnog razloga jer se ne želi omogućiti nekome da prikazuje jako velike napojnice i da mu to sve bude neoporezivo odnosno da isplaćuje nekom plaću kroz napojnicu”, kaže.

HRANA ZAPRAVO NIJE RASLA IZNAD PROSJEKA EU

Obrazloženje zašto je hrana poskupjela dao je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. “Hrana zapravo nije rasla više od prosjeka, treba vidjeti gdje su nam bile polazišne točke. Statistika je uvijek zanimljiva. Naše su cijene prije bile nešto niže od prosjeka EU-a. Vidimo da susjedne zemlje — Mađarska, Češka ili baltičke zemlje — imaju puno veći rast upravo zato što su njihove cijene bile još niže. Mi smo se sada, hajdemo reći, uparili sa susjedima — Slovenijom, Austrijom i drugima, ali ne u svim sektorima, u nekima smo jeftiniji”. Prema Eurostatu, hrana je u Hrvatskoj poskupjela 19,7 posto, dok je europski prosjek 18,2 posto.

Ključni izazov je tko će raditi, nedostaje oko 10 tisuća ljudi. Hrvatska mora razmisliti što želi: stalni uvoz stranih radnika ili ključne reforme uz zadržavanje, a onda i obnovu demografskog bazena uz povrat dijela emigracije. Strategija održivog turizma do 2030., po mom mišljenju, važna je, ali neće riješiti ključni hrvatski problem: demografsko pitanje. Hrvatski turizam u 2022. s tim se pitanjem već uvelike suočio.