Današnje priopćenje DZS-a (17. kolovoza 2022.) jasno kaže da je za srpanj indeks potrošačke inflacije na međugodišnjoj razini iznosio 12,3 posto, što je najviša stopa ikad zabilježena u povijesti Republike Hrvatske. Zadnja četiri mjeseca, od travnja do srpnja, imamo stalno rekord za rekordom. Stope su na međugodišnjoj razini bile: 9,4 u travnju, potom 10,8 za svibanj, zatim 12,1 u lipnju te konačno za srpanj 12,3 posto. Kako je onda moguć naslov: inflacija pada? Važna je interpretacija.
INFLACIJA PADA, EVO I KAKO
No, jednako tako, na mjesečnoj razini inflacija pada već četvrti mjesec. Podsjetimo, medijski se uglavnom izdvajaju međugodišnje stope. To znači da se uspoređuje srpanj 2022. u odnosu na srpanj 2021. Mjesečne su stope puno manje, jer se mjere promjene u odnosu na prethodni mjesec, npr. srpanj 2022. u odnosu na lipanj 2022. Ako želimo razumjeti trend, onda trebamo reći da u posljednja četiri mjeseca, gledano mjesec za mjesec, imamo pad potrošačke inflacije.
Međugodišnje promjene uvijek imaju određen zaostatak jer vuku promjene iz prošlosti, osobito kad se u obzir uzme i sama konstrukcija indeksa. Premda četiri mjeseca nisu dugo razdoblje, predstavljaju određeni uzorak, pa se može reći da ubrzanje inflacije zaustavljeno. To se vidi iz stopa promjena mjesec na mjesec (na grafikonu u stupcima s oznakom mom, month on month), ali i iz promjene nagiba krivulja (na godišnjoj razini, oznake yoy, year on year). Nagib krivulje potrošačke inflacije se počeo izglađivati (manje je strm), dok je proizvođačka inflacija čak u padu, nakon visokog rasta.
ŠTO NAM GOVORI PROIZVOĐAČKA INFLACIJA?
Naime, proizvođačka inflacija se medijski puno manje eksploatira nego potrošačka. Ona je ključna za poduzetnike jer govori o njihovom rastu troškova. Proizvođačka inflacija uvijek prethodi potrošačkoj, odnosno potrošačka ju slijedi. Ako pogledate grafikon, vidite da plava krivulja (CPI, potrošačka inflacija) u nekom trenutku dostiže razinu crvene krivulje (PPI, proizvođačka inflacija). To se događa s odmakom od 7 do 10 mjeseci.
Iako je europska inflacija pretežno uvezena iz SAD-a, ne može se reći da se nije moglo nešto učiniti. Stalni čitatelji znaju da sam prilično bio kritičan prema ECB-u. Monetarna i fiskalna vlast, kako na razini EU, pa i Hrvatske, imaju odgovarajuće instrumente da barem djelomično odgovore na ove izazove.
Potpuno je jasno da je poplava krenula otprije. Najviše je zaslužan potpuno pogrešan odgovor s velikim fiskalnim i monetarnim poticajima posljednjih par godina. Taj vodopad novca bez pokrića uzrokovao je inflaciju kojoj svjedočimo. Države su drastično povećale svoja zaduženja. Sad plaćaju cijenu u obliku rastu troškova zaduživanja i refinanciranja dugova.
NE TREBA BITI NI PANIČAR, NI LAKOVJERAN
U slučaju da se Europa suoči s energetskom krizom kakvu dosad nije vidjela ili proživjela, inflacija se lako može razbuditi i krenuti u još više razine. Ovakva situacija posljedica je naivne i nestručno vođene energetske tranzicije, o čemu možete čitati u članku o greenflaciji.
Poduzetnici se trebaju pripremiti za različite scenarije, a jednako tako i građani. Ne treba paničariti, no ni biti lakovjeran. Pljeskanje po balkonima nam ne treba drugi put. Ali trebaju hladne glave.
