Da središnje banke ne kontroliraju dugoročne prinose (tj. kamatne stope), to već znamo. Posebno od profesora Damodarana. Sad to postaje veoma očito. Naime, kampanja spuštanja stopa nije dovela do eliminacije inflacije, jer se duh ne vraća lako u bocu.
OTKUD NAGLI RAST DUGOROČNIH PRINOSA?
Trenutačno, kratkoročni prinosi padaju ili ostaju isti, pod utjecajem spuštanja stopa od strane središnjih banaka, dočim dugoročni prinosi rastu! Time se krivulja prinosa jako izoštrila: postaje sve okomitija prema svom duljem ili desnom kraju.
Jučer, 3. rujna 2025., dugi državni prinosi opet su snažno porasli:
- Ujedinjeno Kraljevstvo (30-godišnje obveznice), prinosi su se približili 5,75 posto, najviše od 1998., prije nego su se spustili na razinu od 5,6 posto
- SAD (30-godišnje obveznice) ponovno su bile blizu 5,0 posto, pa su se spustile nešto ispod 4,9 posto
- Njemačka (30-godišnje obveznice) koja tradicionalno ima niske prinose, sad su na oko 3,33 posto, nakon što su prešle 3,4 posto
- Japan (30-godišnje obveznice) postavio je vlastiti rekord s 3,28 posto.
Prekjučer, 2. rujna, francuske tridesetogodišnje obveznice našle su se iznad 4,5 posto, što je najviše od 2009. Sve to je pojačalo nervozu na europskom “dugom kraju”. Razlog ovog rasta? Povećanje briga oko javnih deficita, velikog izdanja duga i manje kupnje obveznica od središnjih banaka.
POSLJEDICE ZA GRAĐANE I PODUZEĆA
Što to, ukratko, znači? Kad imamo nagli rast dugoročnih prinosa, dugoročno investirani novac traži veću naknadu (premiju) za rizik i inflaciju.
To snižava cijene dugoročnih obveznica i stvara pritisak prema dolje na vrednovanja imovine koja donosi prihode daleko u budućnosti. Čitajte: nekretnine, infrastruktura, “rastuće” dionice. Ako je dugoročni dug skuplji, to u prijevodu znači veće zahtijevane “rate”.
Banke mogu zaraditi više na maržama, ali trpe gubitke na portfeljima obveznica, kao i veću nestabilnost.
Konkretne preporuke?
Za građane sa stambenim kreditima: fiksne hipotekarne stope imaju tendenciju rasta, a refinanciranje postaje teže. Ako imate varijabilnu kamatnu stopu, provjerite koliko vas košta prelazak na djelomično fiksiranje kamatne stope. Isto tako, ako je moguće, povećajte novčanu pričuvu. Dakle, nije vrijeme za investicije u dogradnju garaže, renovacije ili novi automobil.
Za poduzeća: očekujte viši trošak zaduživanja i strože kriterije povrata investicija. Projekti s dugim povratom, kao što su skladišta, data-centri ili nekretnine, trebaju novu kalkulaciju uz više diskontne stope. U ugovore ubacite indeksacijske klauzule i one za reviziju kamatnih stopa.
Ako ste izvoznici, čuvajte marže i pazite na zalihe. Financijski uvjeti se stežu i potražnja se na tržištima može promijeniti.
