Malotko je to primijetio, no u posljednjih mjesec dana prinosi na dugoročne državne obveznice značajno su porasli. Zapitat ćete se: kakve veze imaju krivulja prinosa i globalna financijska tržišta sa mnom? Imaju: zbog ovoga rastu troškovi zaduživanja za države i poduzeća. I ne, nismo iznimka: to utječe i na nas, u Hrvatskoj! Pogledajmo što se događa.
STANJE DESETOGODIŠNJIH OBVEZNICA
Pogled na desetogodišnje državne obveznice govori mnogo:
- SAD: prinos je porastao s 4,2 % na 4,7 % tijekom posljednjih mjesec dana, dosegnuvši najvišu razinu od travnja 2024.
- Njemačka: prinos je porastao s oko 2,1 % na 2,5 % u istom razdoblju, što je najviša razina od srpnja 2024.
- Hrvatska: implicitni je prinos porastao u zadnjih mjesec dana s razina od oko 2,9 na 3,1 posto, gdje je bio u listopadu 2023.
Ulaganja u državne obveznice smatra se u praksi ulaganjem u bezrizičnu imovinu. Zato se prinos zemlje ugrađuje u svaku kamatnu ili diskontnu stopu, na što se dodaje određena premija rizika, ovisno već o kojoj se vrsti ulaganja radi. Već sam ranije pisao da se i inflacija ugrađuje u tu cijenu, i to ne prošla, već očekivana inflacija. Kad smo kod očekivanja, što planira najvažnija svjetska banka?
KOLIKO ĆE SPUŠTATI FEDERALNE REZERVE?
Slavni Damodaran izrekao je više puta: FED uopće ne određuje kamatne stope. U stvarnosti, FED određuje referentnu stopu, ili kako bi Damodaran rekao, zapravo samo signalizira, i to onu kratkoročnu i najmanju moguću. Riječ je o prekonoćnoj kamatnoj stopi, kojom regulira odnose s poslovnim bankama kao njihova banka majka. Kasnije poslovne ili komercijalne banke spuštaju taj odnos prema klijentima, pa se prema ponudi i potražnji formiraju razne cijene, ovisno o ročnosti.
Tržišni sudionici trenutačno procjenjuju da će FED gotovo sigurno zadržati postojeće razine kamatnih stopa na sastanku krajem siječnja. To se već navijestilo u prosincu, kako će u 2025. biti samo dva spuštanja (ili jedno) s ukupnim efektom od 0,50 postotnih bodova. Uobičajeni ritam spuštanja ili dizanja stopa je 0,25 postotnih bodova.
Iako je FED pri kraju svojeg ciklusa spuštanja, dugoročni kraj krivulje prinosa, odnosno rokovi od 10 godina do 30 godina, snažno rastu zadnjih mjesec dana. Kao i John Authers, zaključujem da se radi o promjeni paradigme. Smatram da je nastupila s koronakrizom: dotad smo imali tri desetljeća globalnog spuštanja kamatnih stopa. No, nakon izbora Trumpa kao katalizatora te svih geopolitičkih previranja, situacija se razbistrila.
Procjenjujem da će FED eventualno možda jednom još spustiti stopu na rang 4-4,25 % sa sadašnjih 4,25-4,50. Ako i toliko. Uprave poduzeća i upravitelji duga, bilo korporativnog ili državnog, molim vas: nemojte zaspati na lovorikama i svađi s javnosti o tome što se događa s inflacijom. ECB se odupirao stvarnosti, pa evo što se dogodilo. Nalazi se u klopci! Inflacijski pritisci i dalje traju, a nema ekonomskog rasta. Kako sam nedavno ponovio, zakasnili su sa spuštanjem stopa koje sam početkom prošle godine javno zagovarao. Sada je već pomalo kasno. Vode nas samozadovoljni ljudi. Posebno se to, držim, odnosi na njemačko vodstvo.
KRIVULJA PRINOSA UTJEČE I NA DRŽAVU I NA PODUZEĆA
Kako krivulja prinosa utječe na državu i poduzeća? Tu su:
- Povećani troškovi zaduživanja: Rast prinosa na državne obveznice dovodi do viših kamatnih stopa na nova izdanja duga. To povećava troškove financiranja i za vlade i kompanije.
- Proračunski pritisci: Rast troškova zaduživanja, uz politiku tiskanja dodatnog duga u koronakrizi, značit će fiskalne prilagodbe. Nemojte misliti da ovo neće dovesti do većih međugeneracijskih sukoba! Stanovništvo stari, stope fertiliteta padaju, pa je očekivano da će socijalni transferi biti sve izdašniji. I to ide u krug, a plaćat će sadašnja generacija. Istovremeno, uz nove, treba servisirati i ranije dugove.
- Utjecaj na investicije: Više kamatne stope i skuplji kapital mogu obeshrabriti ulaganja, što potencijalno usporava gospodarski rast. To će biti osobito značajno kod dugoročnih investicija.
Važna tema bit će borba za veću produktivnost rada. Želimo li daljnji rast BDP-a (kojeg ne žele samo zastupnici teorije nerasta ili odrasta), onda bez rasta produktivnosti nema ništa. Opet demografija! Nazivnik u produktivnosti je broj ljudi, odnosno sati rada. Brojnik je output, dakle BDP ili slična veličina. Teško je to izvesti bez novih tehnoloških pomaka. No, vratimo se na posljedice koje nosi strmija dugoročna krivulja prinosa.
NEIZVJESNOST RASTE, DOGAĐA SE USTRMLJIVANJE
Rast prinosa na dugoročne obveznice i neizvjesnost oko budućih poteza središnjih banaka čine financiranje država i poduzeća izazovnijim nego ranije. Važno je pratiti poteze središnjih banaka i prilagoditi strategije upravljanja dugom kako bi se ublažili potencijalni negativni učinci.
Trenutačna situacija na tržištu obveznica jasno odražava ustrmljivanje. Zasad, zaključujem da vidimo rast prinosa na dugoročne obveznice, dok kratkoročne stope ostaju stabilne ili rastu sporije.
Praktično gledano, ako razmišljate o novom zaduženju, razmišljajte dugoročno i razmišljajte o fiksnim stopama. Jednomjesečni Euribor, koji jako reagira na spuštanja stopa, počeo se podizati zadnjih tjedan dana. I to unatoč aktivnostima ECB-a (rast od 2,78 na 2,86 u nekoliko dana)! Dugoročni prinosi diljem svijeta ne mare za ECB, FED i druge središnje banke, već su važna očekivanja. A ako tu postoje neslaganja ili su očekivanja nerealna, volatilnost, odnosno nestabilnost cijena dionica, mogla bi se povećati.
