Kad govorimo o premijama, obično se sjetimo nagrada, dobitaka ili eventualno premija osiguranja. No, što je premija rizika i tko je onda nagrađen u toj priči? Premija rizika se može definirati kao kompenzacijska mjera za izloženost nekom pretjeranom riziku. U financijama je glavni trošak onaj propuštene prilike. On nastaje akcijom ili izostankom bilo kakve akcije, a mjeri se u odnosu na angažirani kapital u neku vrstu imovine.
SVE JE PITANJE ROKA
U financijama je gotovo sve pitanje roka, pa tako onda govorimo o:
- upravljanju likvidnosti, odnosno radnim kapitalom (kratki rok, odnosi se na poslovni ili nazovimo ga obrtajni ciklus)
- upravljanje investicijama ili imovinom (dugi rok, zove se kapitalno upravljanje ili češće kapitalno budžetiranje).
Ovisno o vrsti ulaganja, odnosno vrsti imovine u koju se ulaže, razlikuju se i premije. Gledano striktno iz pozicije vlasnika kapitala, razlikujemo vlastiti kapital ili glavnicu (equity) te dug ili kredit. Zbog toga postoje:
- premija rizika glavnice (Equity Risk Premium) za ulaganja vlastitim kapitalom te
- premija za obveznička ili dužnička ulaganja (Credit Spread) za ulaganja kreditom.
Tako se ulagatelj uvijek kompenzira u odnosu za neki prekomjerni rizik u odnosu na neku referentnu točku, koju se teorijski naziva bezrizičnim ulaganjem (bezrizičnom imovinom).
Jako je teško mjeriti kolika je stvarna premija rizika jer se radi o očekivanim vrijednostima, kao i individualnoj spremnosti na rizik ulagatelja. Uvijek je riječ o procjenama, osobito kod unaprijednih ili implicitnih premija (forward-looking), umjesto povijesnih ili ostvarenih. U suštini, uvijek bi trebalo gledati na implicitan način, jer je to ispravan način gledanja: pokušavate napraviti razboritu i što precizniju procjenu prije samog ulaganja.
Mnogi se ljute na ekonomiste jer nisu dovoljno određeni ili egzaktni, pa pitanje procjene ulaganja postaje previše teoretsko. No, govorimo o točnosti koncepta, a ne toliko o samom izračunu. Kako ipak ne bismo ostali u zraku, prijeđimo na konkretno. Pokušajmo uključiti i pojam premije rizika države (zemlje) te saznajmo koliko iznosi za Hrvatsku.
ŠTO JE PREMIJA RIZIKA ZEMLJE, A ŠTO PREMIJA RIZIKA GLAVNICE?
Premija rizika zemlje (Country Risk Premium – CRP) mjeri dodatni povrat koji investitori zahtijevaju za ulaganje u zemlju s većim rizikom u odnosu na razvijene zemlje (poput SAD-a ili Njemačke). Procjenjuju se komponente poput:
- političke stabilnosti
- makroekonomske politike
- likvidnosti tržišta i sl.
Ova procjena rezultira rejtingom, koji je značajno koreliran i s premijom rizika glavnice.
Premija rizika zemlje je ključni dio ukupne premije rizika glavnice, za što ću nadalje koristiti međunarodnu kraticu za Equity Risk Premium – ERP.
Što je premija tržišnog rizika? Tržišna premija rizika ili premija tržišnog rizika (Market risk premium – MRP) obično se izjednačava s ERP-om, no MRP je višeg reda i općenitija. Naime, ERP uzima u obzir samo dioničko tržište, pa je često viša od MRP-a. Hrvatska percipirano ima višu premiju rizika zemlje od, primjerice, SAD-a ili Njemačke.
KOLIKO IZNOSE PREMIJE RIZIKA ZA HRVATSKU?
ERP, dakle, procjenjuje koliku kompenzaciju treba dobiti investitor na dioničkom tržištu u odnosu na bezrizične instrumente. Možemo to promatrati kao dodatni prinos. Primjenjuje se na globalnim razinama, kao kod ulaganja na američko tržište, ali uključuje varijacije prema riziku specifičnih zemalja (CRP). Tako se npr. premija rizika zemlje (CRP) može uzeti kao razlika između prinosa na obveznice zemlje i bezrizične obveznice. Primjerice, to može biti razlika prinosa njemačke ili američke obveznice u odnosu na hrvatsku ili može uključivati tzv. CDS spread (credit default swap spread). Zamislite to kao trošak osiguranja protiv neplaćanja duga od strane neke države, jer najbolje zemlje uvijek plaćaju svoje dugove.
Tako je ukupni ERP (Total ERP) zbroj ili kombinacija CRP-a i osnovne premije rizika tržišta dionica razvijenih zemalja (npr. SAD-a).
Kako ne bismo imali dodatnu muku s procjenom ovih premija, cijenjeni profesor Damodaran objavljuje takve i mnoge druge podatke. Premija rizika za Hrvatsku prema Damodaranu iznosi:
- CRP za Hrvatsku: 1,5 % (u usporedbi s 0 % za SAD)
- Ukupni ERP za Hrvatsku: 5,93 %, uključujući bazni ERP za razvijena tržišta od 4,33 %.
Nakon ulaska u EU (2013.) i uvođenja eura (2023.), CRP i ERP su se smanjili, odražavajući veće povjerenje investitora. Hrvatska je imala ukupni ERP oko 8 % početkom 2000-ih, a ispod 6 % pali smo nakon 2020. Eto, zato nam je važan i dobar investicijski rejting države. Promjene dolaze od smanjenja nekih rizika, ponajviše političkih i valutnih rizika.
A kako se to premija rizika odražava na sve nas? Premija rizika direktno utječe na diskontne stope. Dakle, ako su diskontne stope više, sve vrijedi manje: obveznice, dionice, nekretnine i poduzeća. Viši trošak kapitala i veći rizik, znači manju atraktivnost investicija za najširi krug ulagača. Niži ukupni ERP znači da će procjena vrijednosti vašeg poduzeća, ceteris paribus, biti viša.
KAKO JE PREMIJA RIZIKA VAŽNA ZA VAS?
Premija rizika ima utjecaja i na odnose s inozemnim dobavljačima i kupcima! Naime, viša premija rizika može povećati cijenu kapitala kod financiranja. Strani partneri mogu tražiti strože uvjete, kao što su instrumenti osiguranja naplate ili kraći rokovi plaćanja, zbog percepcije višeg rizika.
Kod procjena investicija, domaće tvrtke trebaju uzeti u obzir CRP i ERP pri planiranju međunarodnih projekata. Ako ste izvoznik i širite poslovanje, pogledajte koju premiju rizika imaju te zemlje. Izvoznici u zemlje s višim premijama rizika suočavaju se s većim poslovnim rizicima. Za veći rizik morate tražiti i odgovarajuću kompenzaciju!
Premija rizika zemlje za Hrvatsku pokazuje kontinuirano smanjenje, što odražava rast povjerenja investitora nakon ulaska u EU i uvođenja eura. No, dio brige za povoljno investicijsko okruženje ima svatko od nas. Možemo početi od toga da analiziramo svoje kupce i dobavljače te provjerimo jesmo li kvalitetno kompenzirani za preuzete rizike.
