Bank of America Global Research upozorila je da bi gospodarstvo moglo pasti u drugom tromjesečju i to pod sve većim utjecajem restriktivne monetarne politike FED-a. No, o tome se već dosta govori, pa je pitanje kad će se taj Godot stvarno i uprizoriti. U današnjem članku razmatramo neželjenog člana skupa: kreditni stisak. Kako ga već možemo prepoznati i što nam valja činiti?
KREDITNI STISAK: NEŽELJENI SAVEZNIK FED-A
Tako ga je nazvao AP-ov članak: mogući budući kreditni stisak zapravo smanjuje inflaciju. U toj je borbi standardni arsenal povlačenje novčane mase i podizanje razine kamatnih stopa. U tom stezanju, financiranje potrošnje kroz kredit biva otežano. Kreditni stisak ili credit crunch, koji se još naziva i kreditna kriza uobičajeno se definira kao “naglo smanjenje opće dostupnosti kredita ili naglo pooštravanje uvjeta potrebnih za dobivanje kredita od banaka. Kreditna kriza općenito uključuje smanjenje dostupnosti kredita neovisno o porastu službenih kamatnih stopa.”
Istraživanja pokazuju smanjenje kreditiranja u nekim dijelovima SAD-a. Daljnje pooštravanje uvjeta kreditiranja moglo bi ukazivati na značajan rizik od recesije, kažu analitičari. Ekonomisti Deutsche Bank vide potencijal za “šire pooštravanje financijskih uvjeta koji će značajno usporiti rast u trenutku kada su rizici od recesije već bili povećani”.
Pogledajmo grafikon koji prikazuje uvjete kreditiranja u SAD-u za različite vrste kredita.

Izvor: FED, Obrada: Reuters
U OKU OLUJE
Ako pogledamo u prošlost, onda se nalazimo na razinama kada započinje recesija. Sivi stupci predstavljaju razdoblja recesije. Što su linije na grafikonu na višoj postotnoj razini, to je razina pooštravanja uvjeta kreditiranja viša. Sjetite se da se sivi stupci određuju naknadno! Sudeći prema njima, došli smo u oko oluje ili se nalazimo pred njom.
Stanje recesije redovito označava i rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti. Posljednji objavljeni podaci ukazuju na to da se nezaposlenost smanjila. Slika je, naravno, kompleksnija, jer je veća potražnja za slabije plaćenim nego više plaćenim radnicima.
Dodao bih i faktor geopolitike: procesi deglobalizacije i dedolarizacije traju. Deglobalizacija dovodi do veće potražnje za lokalnom radnom snagom, i to slabije plaćenom. Do koronakrize, Kina je praktički izvozila deflaciju na Zapad. Uz to, Kina kontinuirano provodi proces dedolarizacije, odnosno smanjuje potražnju za dolarima. U tom kontekstu, smanjenje dolarske novčane mase koju provodi FED djeluje stabilizacijski na cijenu dolara. O tome pročitajte vrlo zanimljiv osvrt kolege Vidakovića.
FINANCIJSKI UVJETI DONEDAVNO SVE LABAVIJI
Financijski uvjeti su bili sve labaviji od listopada 2022. do sredine ožujka 2023., da bi onda naglo zaoštrili, uslijed bankarske krize. Grafikon iz MMF-ove studije na stranici 17 to jasno pokazuje.
Općenito se smatra da u analizi financijskih uvjeta postoje četiri komponente:
- Američki dolar
- Razlika u prinosima (spread) korporativnih obveznica
- Razine ili stanja dioničkih tržišta (indeksa)
- Razine kamatnih stopa pri različitim dospijećima (krivulja prinosa).
Dolar je rastao do rujna prošle godine, kad je na njegovu cijenu značajno utjecala pretpostavka tzv. FED pivota. Odnosno, smatralo se da će FED naglo, zbog nadolazeće recesije, krenuti smanjivati kamatne stope. Otad je dosta oslabio.
ŠTO NAM KAŽU PRINOSI
Po pitanju prinosa valja pogledati prinos srednje rizične korporativne obveznice: Moody’s Seasoned Baa Corporate Bond Yield. U mojoj analizi s kraja siječnja 2023., stoji sljedeće: “Prinos srednje rizičnih korporativnih obveznica je u porastu. To je očekivano, s obzirom na rast kamatnih stopa i kampanju koju vodi FED u borbi protiv inflacije. No, ovaj podatak treba sagledati u širem kontekstu, da razumijemo kakav je rizik. Pogledajte dugoročnu seriju podataka razlike u prinosima između srednje rizičnih korporativnih obveznica i američke desetogodišnje obveznice. Vidjet ćete da rizik pada.”
Prinos takvih srednje rizičnih korporativnih obveznica jako je narastao od kraja siječnja, s 1,9 na 2,1 postotnih bodova. Pogledajte razliku u odnosu na prinos s dvogodišnjom obveznicom:
Izvor: Moody’s, preko Federal Reserve Bank of St. Louis; https://fred.stlouisfed.org/series/BAA, preuzeto 12. travnja 2023.
Na koncu, već sam više puta spominjao inverziju krivulje prinosa. FED s osobitom pažnjom promatra razliku između tromjesečnog i desetogodišnjeg prinosa. Ta je razlika duboko u minusu: preko 1,6 %, najviše u povijesti. Taj veliki minus pouzdani je signal za recesiju koja i dalje glumi Godota.
SKUPLJI I TEŽE DOSTUPNI KREDITI
Pogledajmo kako stojimo s kreditiranjem u SAD-u: ništa neočekivano!

Izvor: FED, Obrada: Reuters
Pad kreditiranja dolazi od sve strožih uvjeta kreditiranja. Neželjeni je to saveznik u borbi protiv inflacije. Važna napomena: učinci monetarnih zatezanja na stanje realne ekonomije tek će se vidjeti u narednim mjesecima i godinama.
Razumno je očekivati ne samo skuplje kredite, već i njihovu manju raspoloživost. Monetarne vlasti bit će sve više suočene s izborom: borba protiv inflacije ili stres (bankarskog) sustava.
Razumno je stoga, ako planirate dugoročne investicije, biti spreman i na ovakav scenarij. Ako planirate kredit, zatražite ga što prije. I obvezno provjerite jeste li i koliko bankabilni. U tome vam može pomoći i 5K kreditne analize.