ReArm Europe: euronaoružavanje će najviše koristiti – Švedskoj

Europska komisija ide Full Monty! Slijede nam novi fiskalni poticaji i pokušaj mobilizacije privatnog kapitala kroz Savings and Investment Union i Europsku investicijsku banku (EIB). Predstavljen je ambiciozni program ReArm Europe.

I to baš kad je Carinski dan (Tariff Day) poljuljao burze diljem svijeta, uključujući i Zagrebačku koja je zaronila oko 3,3 posto. Teško je, stoga, razlučiti kakva je reakcija tržišta na ovu vijest. Znamo i to da ECB priprema daljnje spuštanje kamatnih stopa za sastanak u četvrtak, 6.3.

OD ČEGA SE SASTOJI REARM EUROPE

Plan ReArm Europe, kojeg skeptici promatraju i kroz optiku koronakrize koja je uvelike zadužila mnoge europske zemlje, sastoji se od sljedećih točaka:

1. Javno financiranje. Predlaže se da države članice iskoriste klauzulu o izuzeću iz Pakta o stabilnosti i rastu kako bi povećale svoje obrambene izdatke. Primjerice, povećanje obrambenih izdataka za 1,5 % BDP-a moglo bi tijekom četiri godine rezultirati dodatnim ulaganjima od 650 milijardi eura.​ Naravno, upitno je hoće li se ovim putem prikupiti tih 650 milijardi jer se može dogoditi da BDP padne. Kako već postoji rizik od stagflacije, ovo nije nevjerojatan scenarij, što nas dovodi do sljedeće točke.
2. Novi instrument za zajmove od 150 milijardi eura. Namijenjen je državama članicama za ulaganja u područja poput protuzračne obrane, topničkih sustava, dronova i kibernetičkih sposobnosti. Zajedničke nabave omogućile bi smanjenje troškova i poboljšanje interoperabilnosti sustava.​ Zakaže li ili podbaci točka 1, tu je uvijek točka 2. Dakle, preko 150 milijardi eura, što ide na ruku povećanju dugoročnih kamatnih stopa. To je osobito povezano s točkama 4 i 5.
3. Korištenje sredstava iz EU proračuna. Predlaže se da države članice, po želji, koriste kohezijske fondove za obrambene svrhe.​ Postoji mogućnost da se manjim državama EU smanji iznos koji im je na raspolaganju. Općenito, restrukturiranje europskih državnih proračuna lako može ići više u smjeru financiranja vojnih potreba, a manje za mirovine i socijalna davanja.
4. Privatno financiranje. Planira se ubrzani razvoj unije za štednju i ulaganja kako bi se mobilizirala privatna sredstva za obranu.​
5. Uloga EIB. Predviđa se aktivnije sudjelovanje EIB-a u financiranju obrambenih projekata.​

Ovaj plan mogao bi osigurati gotovo 800 milijardi eura za jačanje europske obrane. On predviđa nastavak bliske suradnje s NATO partnerima. Saznat ćemo više na neformalnom summitu EU 6. ožujka.

IMA JEDNA DUGA CESTA: CROWDING-OUT EFEKT

O crowding-out efektu i Ricardo-Barro efektu pisao sam prije dosta godina. Ako ECB spušta kamatne stope, a EK planira novi fiskalni poticaj, nalazimo se u klasičnom scenariju ekspanzivne monetarne i fiskalne politike. To će imati utjecaj na inflaciju, dugoročne kamatne stope i širu ekonomiju:

• Povećana vojna potrošnja gotovo sigurno će djelovati proinflacijski, čemu se možda u EK ili Njemačkoj nadaju prije formiranja njemačkog novog parlamenta. Tako bi iskoristili mogućnost izglasavanja ukidanja dužničke kočnice, za što im treba dvotrećinska većina u Bundestagu (navodno je imaju, a kad AfD dođe, neće je više imati, što otkriva i sastav buduće koalicije). A zašto se nadaju proinflacijskom momentu? Europska je ekonomija u stagnaciji, a inflacija se počela gasiti. “Ratna ekonomija” može dovesti i do rasta BDP-a. No, znači li to povećanje stvarne ekonomske dobiti ili povećanja vrijednosti?
• Ekspanzivna monetarna politika također može podići inflaciju, jer čini kredite jeftinijima i povećava potrošnju. Međutim, inflacijski pritisci u Europi slabe, što znači da ECB vjerojatno očekuje da će inflacija ostati pod kontrolom unatoč fiskalnom poticaju. Dugoročni pogled se uvijek tiče produktivnosti. Ako produktivnost i ponuda ne prate rast potražnje, inflacija bi se mogla vratiti iznad ciljanih 2% u srednjem roku.

Ovdje se ustvari radi o crowding-out efektu, odnosno izguravanju privatnih investicija. Teorija kaže da državno financiranje velikih projekata može istisnuti privatne investicije. Naime, više državnog zaduživanja podiže kamatne stope, smanjujući dostupnost kapitala za privatni sektor. Ako država financira investicije kroz privatne kanale (EIB, obveznice), mogla bi smanjiti privatne investicije u druge sektore.

ŠVEDSKA KAO DOBITNICA UTRKE NAORUŽAVANJA?

Jedna rečenica iz izjave EK može zavarati: “The last two areas of action aim at mobilising private capital by accelerating the Savings and Investment Union and through the European Investment Bank.” EK želi reći da ovo nije klasičan crowding-out efekt jer želi koristiti privatni kapital “mobiliziran” kroz investicijske instrumente umjesto kroz opće poreze i dug. No, moram izraziti skepsu. Na kraju sve opet to završi na običnim ljudima, jer se svi dugovi moraju platiti. U konačnici, manjak privatnih investicija značit će i sporiji ekonomski rast.

Stoga je ključno pitanje: hoće li ovaj model privući dodatni privatni kapital? Ili će jednostavno preraspodijeliti postojeći novac, smanjujući privatne investicije u druge sektore? Dok se bavimo snatrenjem kako će to utjecati na budućnost, ovo euro-naoružavanje zasad najviše koristi Švedskoj. Ne samo njezinoj industriji, nego i švedskoj kruni.