Velika je vijest, kao i uvijek, novi domaći IPO. Zato sam analizirao ING-GRAD d.d. i pokušao dati odgovor na pitanje: je li njegova valuacija realna i poštena? Osvrnuo sam se i na prvu procjenu BDP-a za 2024. koju je iznio DZS. Za prošlu godinu, stigli su i podaci o tome koliko je rastao promet u zračnim lukama. Znate li u kojoj je luci rast bio najveći, a koja najviše ovisi o turističkoj sezoni? Pripremio sam i usporedbu registracija novih poduzeća te bankrota, odnosno stečajeva za RH i EU. Rezultati su zanimljivi i mnogo govore o poduzetničkoj klimi. Na kraju, osvrnuo sam se na padajući Euribor, glavne burzovne indekse te rezultate vodećeg indikatora PMI.
Petak, 28.2.
KOLIKO JE RASTAO PROMET U ZRAČNIM LUKAMA PROŠLE GODINE?
DZS je nedavno objavio podatke o zračnom prometu u prethodnoj godini, iz kojih je vidljivo kako je promet putnika u 2024. rastao 16,2 % u odnosu na 2023. Ukupan broj operacija zrakoplova rastao je 11,7 %, a teretni promet u zračnim lukama čak 19 %. Naše su zračne luke u protekloj godini tako prešle broj od 13 milijuna putnika, pri čemu je najveći rast od značajnijih luka zabilježila ona u Zadru, i to gotovo 30 posto. Dubrovnik i Pula rasli su po nešto više od 20 %, dok je zračna luka Zagreb zabilježila rast od 16,2 %.
Kod podataka za Split valja napomenuti da su podaci u prvih 15 dana manje pouzdani zbog kibernetičkog napada, no prema dostupnim podacima, rast je iznosio 7,3 %. Pad je, od većih luka, zabilježila jedino Rijeka, a dio tog pada su vjerojatno apsorbirale okolne luke. Izdvojio bih i dodatni podatak: pokušao sam izračunati indeks sezonalnosti, koji mjeri koliko je opterećenje u vršna dva mjeseca, srpnju i kolovozu, u usporedbi s cijelom godinom. Tako možete zamijetiti da je ova sezonalnost najviše izražena u manjim zračnim lukama: Rijeci, Malom Lošinju, Braču i Puli. Sličnu razinu sezonalnosti od 41 posto bilježe Split i Zadar. Najmanje vrijednosti sezonskog opterećenja bilježe Zagreb i Osijek, a po ovom pokazatelju, na pola puta između dalmatinskih luka i kontinenta nalazi se Dubrovnik.
Četvrtak, 27.2.
SEDAM ZAKLJUČAKA IZ NAJNOVIJE OBJAVE O BDP-U
Danas je objavljena prva procjena BDP-a za posljednji kvartal 2024., po kojem realna (deflacionirana) i desezonirana stopa rasta u odnosu na isti kvartal prethodne godine iznosi 3,6 posto. Evo što možemo zaključiti iz priopćenja i podataka koje je objavio DZS:
- Rast je i dalje prisutan, iako blago usporava u odnosu na dinamiku s kraja prethodne godine.
- Uvoz raste daleko više od izvoza, ponajprije zbog snažnog rasta uvoza usluga (14,9 posto), a stagnacije izvoza usluga (rast od 0,1 posto).
- Robni izvoz je veoma snažan s 9,2 posto i uspijeva pokriti rast robnog uvoza od 8,8 posto.
- Bruto investicije u fiksni kapital snažno rastu s 9,5 posto. Ova komponenta, koja uključuje nabavke zgrada, konstrukcija, strojeva i opreme, istraživanja minerala, računalnog softvera i slično, važna je jer su upravo investicije važne za dugotrajni rast BDP-a.
- Državna potrošnja, koja je značajan generator inflacije, raste 7,1 posto. Taj rast odražava ubrzanje na koje već dulje vrijeme upozoravam, a za koje je važno da ne istisne daleko učinkovitije privatne investicije.
- Kad promatramo BDP prema proizvodnoj metodi, vidimo da najsnažnije raste građevinarstvo (13,2 posto), a potom trgovina, logistika i turizam (6,7 posto). Prerađivačka industrija je padala za 0,4 posto i posljednjih kvartala uglavnom bilježi minuse.
- Preliminarna procjena BDP-a za čitavu 2024. iznosi 3,8 posto. To je povećanje u odnosu na 3,3 posto rasta u 2023., kao i premašaj procjene EK za 2024., koja je iznosila 3,6 posto.
Premda je važno znati ove podatke, poduzetnici trebaju gledati unaprijed: zato su važni unaprijedni indikatori koji govore o tome kakve bi mogle biti performanse ekonomije u bližoj budućnosti. To je, primjerice, indeks menadžera nabave (PMI).
Srijeda, 26.2.
IPO ZA ING-GRAD D.D. - JE LI PROCJENA VRIJEDNOSTI REALNA?
Ulazak ING-GRAD d.d. na Zagrebačku burzu predstavlja jedan od značajnijih događaja na domaćem tržištu kapitala u 2025. godini. Ova građevinska kompanija nudi 30 % dionica tržištu, odnosno 1,2 milijuna pojedinačnih dionica. Kako bih utvrdio je li procjena vrijednosti iz javne ponude realna i poštena, napravio sam analizu u suradnji s portalom Bon.hr, koji jedini ima procjene vrijednosti za sva hrvatska poduzeća. Hoće li, dakle, ovaj IPO biti uspješan? Provjerite rezultate!
Utorak, 25.2.
REGISTRACIJE NOVIH PODUZEĆA RASTU, A BANKROTI?
O stanju poduzetništva, a osobito malih i srednjih poduzeća, mnogo nam govore registracije novih poduzeća i bankroti, odnosno stečajevi. Kakvo je stanje poduzetničke klime u Hrvatskoj u usporedbi s ostatkom EU i kako možemo interpretirati te podatke? Koji sektori su stajali najbolje, a kod kojih su očekivanja nešto niža i zašto? Provjerite do kojih sam nalaza došao u ovom osvrtu.
Ponedjeljak, 24.2.
EURIBOR U PADU, ALI I PMI: SLIJEDI LI STAGFLACIJA?
Svi su popratili rezultate prijevremenih izbora u Njemačkoj, no mene zanima kako stoje burze i koja su očekivanja po pitanju BDP-a. Naime, novi PMI podaci ukazuju na usporavanje gospodarske aktivnosti. Hoće li se, dakle, inflacija zaustaviti ili nam slijedi opasna kombinacija stagnacije i inflacije? Što nam govori Euribor s ove strane Atlantika i kako stoje europski dionički indeksi? Više pročitajte ovdje.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
