O stanju poduzetništva, a osobito malih i srednjih poduzeća, mnogo nam govore registracije poduzeća i bankroti. Kakvo je stanje u Hrvatskoj u usporedbi s ostatkom EU i kako možemo interpretirati te podatke? Provjerimo.
REGISTRACIJE PODUZEĆA STABILNE, ALI ŠTO SE DOGAĐA S BANKROTIMA?
Registracije poduzeća, odnosno otvaranja novih, kao i bankrote u RH i EU možemo vidjeti na grafikonu ispod. Napominjem da je prosjek iz 2021. prikazan kao 100, što znači da vrijednost od 150 na grafikonu znači rast od 50 posto u odnosu na vrijednost iz 2021. Napominjem i da su vrijednosti sezonski prilagođene.
Izvor: Eurostat
Obrada: Serdarusic.com
U Hrvatskoj, koja je prikazana točkastom crvenom linijom, broj registracija je relativno stabilan i blago raste u nešto više od dvije godine promatranog razdoblja. U čitavoj EU (točkasta plava linija) je broj registracija stabilan, premda na nešto nižoj razini u odnosu na Hrvatsku. Priča se značajnije razlikuje ako promatramo bankrote.
Oni su u Hrvatskoj najprije bili povišeni, no nakon kraja 2022. se spuštaju skroz do 67,8 u lipnju 2023. Nakon toga slijedi postupni rast bankrota na vrijednost između 90 i 100 u 2024. Moguće je da su bankroti, koje su samo nakratko odgodile Vladine mjere, nastupili krajem 2022. Nakon određenog čišćenja tržišta, nastupila je stabilizacija.
Naspram tome, u EU zapažamo konstantan rast broja bankrota. Vrijednosti su rasle sa 120,8 u rujnu 2022. na 163,8 u prosincu 2024. U Hrvatskoj, dakle, vidimo drukčiju klimu nego u EU. No, nismo otok i ne možemo dugoročno divergirati od našeg okruženja ako ne podignemo produktivnost i ako se ne budemo fiskalno odgovorni.
SENTIMENT POZITIVAN, IAKO PADA
Na temelju kompozitnog PMI za Europu, očekuje se blagi porast registracija i usporavanje bankrota. Indeks ekonomskog sentimenta ili klime (ESI) za Hrvatsku u siječnju 2025. iznosi 105,6 bodova, što predstavlja pad od 1,1 bod u odnosu na prosinac 2024., prenosi Novi list.
Evo kako indeks izgleda po sektorima:
- Uslužni sektor. Zabilježen je pad indeksa za 6,9 bodova, što ukazuje na lošije ocjene poslovanja u protekla tri mjeseca i pesimističnije prognoze potražnje za proljeće. Ono što zasad demantira ovaj pokazatelj jest rast ukupne mase plaća, o čemu je pisao Ivica Brkljača.
- Maloprodaja. Indeks je pao za 6,4 boda, s naglaskom na skromnije planove narudžbi i pojačanu neizvjesnost među menadžerima. Sigurno je ovo pod utjecajem bojkota maloprodajnih lanaca. Prošlog su tjedna organizatori bojkota i HNB razgovarali o inflaciji, pogledajte priopćenja i prezentacije ovdje.
- Građevinski sektor. Pad indeksa za 4,7 bodova sugerira slabiju aktivnost na početku godine, odnosno sezonske utjecaje. U tijeku je IPO za ING-GRAD, a građevinski radovi nastavljaju rasti prema obujmu.
- Industrija. Za razliku od drugih sektora, industrijski menadžeri iskazuju povećani optimizam, s poboljšanim proizvodnim očekivanjima.
S obzirom na to da ESI u Hrvatskoj pada, možemo očekivati manje registracija i više bankrota poduzeća u sektorima s izraženijim pesimizmom. No, kako je vrijednost indeksa i dalje iznadprosječna, raspoloženje je i dalje pozitivno. Dobro ga je pratiti kako bismo razumjeli očekivanja tržišnih sudionika, jer očekivanja u znatnoj mjeri utječu i na BDP.
