Danas osobito razmišljamo o žrtvi koju su toliki branitelji i civili podnijeli za slobodnu Hrvatsku. Uvjeren sam da svatko od nas treba pružiti maksimum kako bismo Hrvatsku obnovili ne samo teritorijalno, već i gospodarski, kulturno, duhovno i vrijednosno. Nadam se da je i tjedna čitanka malen doprinos u edukaciji i jačanju poduzetnika, zaposlenika, medijskih djelatnika, javnih djelatnika i drugih dionika društva. U 123. broju pronađite izvještaj o proizvođačkim cijenama i trgovinskoj razmjeni u Europi. Tu je i kratka analiza graditeljstva u kojem možete saznati koliko zaista rastu cijene stanova u izgradnji. Saznajte i kako izbjeći skupe greške u želji da platite manje poreza, kao i koji su najčešći mitovi o bankama.
Petak, 17.11.
PROIZVOĐAČKE CIJENE U EUROPI PADAJU: POBJEDA NAD INFLACIJOM BLIZU?
Značajan pad proizvođačkih cijena vidljiv je u podacima za rujan: proizvođačke cijene pale su za 12,4 posto u eurozoni u odnosu na isti mjesec lani. Što je tome uzrok? Ponajviše, cijene energije koje su pale za trećinu: ostatak cijena bez energije je rastao za 0,5 posto unutar europodručja. Između samih zemalja članica postoje značajne razlike. Kod nekih je zabilježen značajan pad proizvođačkih cijena, dok su kod drugih one rasle. U Hrvatskoj je zabilježen godišnji rast od 1,5 posto.
Proizvođačkim cijenama obično treba neko vrijeme, između jedne i dvije godine, da se preliju do potrošačkih cijena i na neki način nam nagovještavaju trend. Zasad je on pozitivan, iako možemo primijetiti da je trenutno osjetljiv na cijene energenata. Cijene nafte su jučer ponovno pale, oko 5 posto na svjetskim tržištima. Razlozi?
Puno veća ponuda od potražnje, što nas opet dovodi do sumnje na recesiju. Je li napokon stigla te što o tome kaže bivša FED-ova ekonomistica Claudia Sahm, više čitajte sljedećeg tjedna.
Četvrtak, 16.11.
5 MITOVA O BANKAMA U KOJE TREBA PRESTATI VJEROVATI
Ovaj blog, koji će uskoro postati tinejdžer, prvu je objavu lansirao još u prosincu 2010., pod nazivom “Priče o banci“. Tad sam nastojao srušiti neke predrasude o bankarima i bankarstvu općenito. No, mitovi o bankama i dalje su veoma tvrdokorni i široko rasprostranjeni. Je li moja borba za istinu i financijsko opismenjavanje time bila uzaludna? I zašto možemo reći da mitovi o bankama zapravo najviše štete onima koji u njih vjeruju? Više pročitajte ovdje.
Srijeda, 15.11.
TRGOVINSKA RAZMJENA U EUROPI: VELIKO PRESLAGIVANJE
“Eurostat je objavio podatke o trgovini eurozone, pokazujući da je blok postigao 10 milijardi eura viška u rujnu, u usporedbi s 36,6 milijardi eura manjka godinu ranije, kad su zemlje EU bile prisiljene plaćati više cijene energije”, prenosi Reuters. Naime, Eurostatov izvještaj prikazuje kako je deficit u razmjeni po pitanju energije pao s 488,8 milijardi eura u prvih 9 mjeseci 2022. na 310,8 milijardi eura u istom razdoblju ove godine.
Osjetniji pozitivan rast kod proizvedenih dobara može se primijetiti kod strojeva i vozila, gdje je pozitivna razlika u trgovinskoj razmjeni porasla s 83,8 na 145,8 milijardi eura. Što se tiče glavnih vanjskotrgovinskih partnera EU, u podacima se može zamijetiti mnogo geopolitike. Primjerice, deficit s Kinom je skresan za više od četvrtine. Onaj s Rusijom za više od deset puta! Povećan je pozitivan saldo s Ujedinjenim Kraljevstvom, a negativan saldo s Norveškom je umanjen ponajprije zbog nižih cijena energije.
Hrvatska u ovoj priči manje-više stagnira. Bilježi određeni pad trgovinskog deficita u robnoj razmjeni, koji je za prvih 9 mjeseci prošle godine iznosio 13,8 milijardi eura, a u prvih 9 mjeseci ove godine 12,9 milijardi eura. U pogledu robnog izvoza, gotovo 3 puta slabije stojimo od susjedne Slovenije. Ali vjerujem da imamo puno potencijala da popravimo ove rezultate: neke dobre priče iz našeg dvorišta jasno pokazuju put.
Utorak, 14.11.
KOLIKO RASTU POVRŠINE, A KOLIKO CIJENE STANOVA U IZGRADNJI?
Pristigli su i podaci Državnog zavoda za statistiku o izdanim građevinskim dozvolama u rujnu. Kako navode, “izdano je 945 građevinskih dozvola, što je manje za 1,3% u odnosu na rujan 2022.” Pritom je po izdanim dozvolama u rujnu predviđena gradnja 1 663 stana s prosječnom površinom od 93,5 m2. To je rast kvadrature, a pad broja stanova u odnosu na dozvole za kolovoz.
U prvih devet mjeseci ove godine, površina je rasla za 9,2 posto, a vrijednost radova za 33,1 posto. Time možemo zaključiti da su cijene stanova u izgradnji više za 21,9 posto po kvadratu.
Ponedjeljak, 13.11.
NE PRAVITE SKUPE GREŠKE ZATO ŠTO NE ŽELITE PLATITI POREZ
Nedavno mi je poziv jednog prijatelja, a zatim i klijenta, potvrdio potrebu da ponovo razmotrim pitanje poreza na dobit. Naime, vjerojatno ste dobili račun dobiti i gubitka za prvih 9 ili 10 mjeseci ove godine. Ako je izvjesno da ćete “biti u plusu” i željeli biste ostvariti porezne uštede, oprez! Provjerite na što trebate paziti kako ne biste žrtvovali likvidnost i stabilnost za upitnu uštedu u porezu na dobit!
***
Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
