Stigla je prva procjena BDP-a za I. kvartal ove godine, koju je izradio DZS. Znate li koliko smo rasli i jesmo li na dobrom putu? Osim toga, tu je i nova prognoza BDP-a Europske komisije za ovu i iduću godinu. Što kažu europski analitičari i koliko se procjena HUP-a razlikuje od njihove? Za Dan državnosti, osvrnuo sam se na važnost vrlina kao dugoročne infrastrukture domaće ekonomije: provjerite zašto su toliko važne ako želimo uspjeti. Prenosim i važan intervju o financijskoj pismenosti u poljoprivredi, koji dobro ocrtava izazove ove grane. Na kraju, želim predložiti jednu poduzetničku hit-sredinu budućnosti i alternativu poslovanju u Zagrebu. Možete li pogoditi o kojem je gradu riječ?
Petak, 30.5.
DRŽAVNOST: VRLINE KAO DUGOROČNA INFRASTRUKTURA
U petak smo slavili Dan državnosti. Datumi mogu ostati simbolička kulisa, ali oni nas i podsjećaju da se stabilnost neke države, baš kao i otpornost poduzeća, ne gradi samo na institucijama ili bilancama. Ona se ponajprije gradi na karakteru ljudi koji u njima djeluju. Zato su važne vrline. Provjerite zašto su ključne u svakoj fazi rasta vašeg poduzeća i kako je to povezano s našom teritorijalnom cjelovitosti!
Četvrtak, 29.5.
PRVA PROCJENA BDP-A: IZMEĐU DVIJE PROGNOZE
Ovog je tjedna stigla DZS-ova prva procjena BDP-a za prvi kvartal, dakle od siječnja do kraja ožujka. Sezonski prilagođeni rast BDP-a u prvom kvartalu iznosi 3,1 posto u odnosu na isti kvartal lani (2,9 posto bez sezonske prilagodbe), odnosno 0,3 posto u odnosu na posljednji kvartal 2024. Time se rast BDP-a nalazi između dvije prognoze HUP-a (2,5 posto) i EK (3,2 posto), premda se zasad više priklanja optimističnijoj prognozi rasta Europske komisije. Iz dekompozicije BDP-a prema rashodnoj metodi možemo primijetiti vrlo jaki rast uvoza i pad izvoza usluga. S druge strane, izvoz roba rastao je brže od uvoza, što je dobar znak.
Osobna potrošnja rasla je nešto slabije nego u prethodnim kvartalima (1,7 posto), a državna potrošnja i dalje bilježi snažan rast od 5,8 posto HUP u drugom kvartalu očekuje “solidan realni rast BDP-a oko 2,5 posto s obzirom na to da osobna potrošnja i dalje ostaje oslonac rasta”.
Poznato je kako zagovaram fiskalni konzervativizam: smatram kako bismo rast trebali prije svega temeljiti na niskom oporezivanju, što nižem javnom dugu i što manjim barijerama poduzetništvu.
I dok postoje brojni, uglavnom vanjski rizici za ostvarenje prognoze EK, ostajem optimističan po pitanju našeg BDP-a: turizam i građevinarstvo i dalje grabe velikim koracima. Kako optimalno iskoristiti “najbolje desetljeće naše ekonomske povijesti” za svoj biznis saznajte ovdje.
Srijeda, 28.5.
PODUZETNIČKA HIT-SREDINA I ALTERNATIVA ZAGREBU
Dok su se Sveta Nedelja, Velika Gorica ili Samobor profilirali kao poduzetnički centri, njihova blizina Zagrebu počinje donositi slične probleme. Metropola već dugo vremena pati od visokih cijena nekretnina, prometnih gužvi i relativno visokih troškova radne snage (prosječni bruto 2 prema iznesenom bruto 1 iznosi 2.865,90 eura, u što ne ulaze neoporezive naknade).
Zagrebački problemi su se, osobito nakon potresa, dijelom prelili i na zagrebački prsten, koji se u određenoj mjeri nema kamo širiti. Postoji li ozbiljna alternativa Zagrebu i okolici za poduzetnike i njihove zaposlenike? Tvrdim da ima: provjerite o kome je riječ!
Utorak, 27.5.
FINANCIJSKA PISMENOST – U POLJOPRIVREDI?
Koliko smo zapravo financijski pismeni kad se bavimo poljoprivredom i je li to jedan od razloga zašto naša poljoprivreda proizvodi daleko ispod svojih mogućnosti? O tome je prošle nedjelje u Plodovima zemlje govorio Ivan Malić, autor bloga Poljoprivredne priče.
Primjerice, ističe nepotrebnu kupnju poljoprivredne mehanizacije, što sam vidio i kroz vlastito iskustvo: “Ako imate 200 hektara zemlje, koristit ćete kombajn 89 sati godišnje, što znači da ga otplaćujete 33 godine. A morate ga otplatiti u pet.” Upozorava na to da se previše bavimo kulturama niske dodane vrijednosti, kao i da slabo navodnjavamo površine, iako imamo mnogo vodotokova u njihovoj blizini. No, zaključuje optimistično, gledajući u budućnost: “Djeca su danas otvorenija, bolje educirana i spremnija mijenjati se.”
Mnogo sam se puta osvjedočio da se u velike investicije ili odluke u poljoprivredi ide bez kvalitetnog plana ili izračuna oportunitetnog troška. A taj plan i izračun ne morate imati (samo) zbog kredita, nego ponajviše zbog sebe, svoje obitelji i financijske stabilnosti! Pogrešne se odluke na kraju ne plaćaju samo visokim otplatnim ratama ili prodajom imovine, nego nerijetko i zdravljem.
Svim poduzetnicima u poljoprivredi koji posluju u okolici Karlovca, Siska, Zagreba, preporučujem da investiraju nekoliko sati sljedeći tjedan u bolje financijske odluke te da mi se pridruže na besplatnoj konferenciji Dobitna formula.
Ponedjeljak, 26.5.
PROGNOZA EUROPSKE KOMISIJE: ZAUZDANA INFLACIJA?
Objavljena je nova projekcija Europske komisije o ekonomskom rastu, inflaciji i nezaposlenosti za 2025. i 2026. Ključne točke:
1. Ekonomski rast manji, ali i dalje sustižemo EU prosjek.
U ovoj se godini očekuje 3,2 posto, a dogodine 2,9 posto gospodarskog rasta. Dakle, on će i dalje biti značajan, odnosno iznad prosjeka EU od 1,5 posto. Kako navodi izvještaj, “izloženost Hrvatske američkom carinskom šoku je nizak u usporedbi s drugim zemljama članicama, a očekuje se da će robusna domaća potražnja osigurati solidan rast BDP-a unatoč povećanoj neizvjesnosti povezanoj s [vanjskom] trgovinom”.
2. Inflacija uskoro na ciljanih 2 posto.
Ove godine se očekuje inflacija od 3,4 posto, a za 2026. pad na 2 posto. Razlozi? Inflacija hrane i inflacija u području usluga bi trebale usporiti. Pritisci na rast plaća bit će nešto niži. No, to nije teško pogoditi, osobito ako opet ne bude velikih skokova u javnom sektoru kao prošlog proljeća. Očekuje se određeni rast cijena energije jer Vladine mjere, odnosno potpore, ističu ove jeseni.
3. Stopa nezaposlenosti će se stabilizirati na 4,5 posto.
Općenito, rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti utječu na rast plaća jer traje borba za svakog zaposlenog. No, kako će sada pritisak na nova zapošljavanja biti nešto niži, zaposlenost će rasti po nešto nižim stopama. To ujedno znači manji pritisak na rast plaća.
Javni dug bi, istovremeno, trebao iznositi oko 56 posto BDP-a. EK smatra da će rast uvoza biti nešto veći od rasta izvoza.
Bilo bi korisno imati pregled scenarija umjesto procjena jednim brojem, jer postoje značajni rizici za ostvarenje ovih prognoza. Među njima možemo istaknuti: daljnje vanjskotrgovinske tenzije, međunarodne sukobe, energetske šokove, slabije punjenje proračuna od prognoziranog, rast cijena zaduženja, slabije povlačenje EU sredstava i slično.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
