Prvi tjedan u srpnju ujedno donosi i predzadnju Tjednu čitanku prije neminovne ljetne stanke, koja će trajati nešto više od mjesec dana. U ovom broju preporučujem da pogledate izvještaj s dodjele BestInvest nagrada, koji donosi i neke izuzetno zanimljive poduzetničke priče. Nadalje, u suradnji s Prima Bonom razvio sam metodologiju procjene vrijednosti svih hrvatskih poduzeća. Sad imamo podatke i za 2021. godinu, koji će nam pomoći procijeniti efekte koronakrize. Tu je i osvrt na jačanje dolara te zadnji broj trolista o 20 godina poslovanja hrvatskih poduzetnika na Ekonomskom labu. Za kraj, izdvojio sam koji su to ključni ekonomski pokazatelji i vrijednosti koje hrvatski poduzetnik treba pratiti da bude u toku. Ima ih pet i vrlo kratko su pojašnjeni pa – ne propustite!
Petak, 8.7.
TKO JE OSVOJIO BESTINVEST NAGRADE?
Tko će dugoročno transformirati Hrvatsku i njeno gospodarstvo? Te promjene, uvjeren sam, mogu doći samo iz privatnog sektora i inovativnih poslovnih koncepata koji imaju kvalitetnu razvojnu podršku. U svjetlu toga, ove sam godine ponovno imao čast biti članom žirija na poslovno-investicijskoj konferenciji BestInvest 2022. Ona okuplja naše najbolje rastuće biznise i investitore, a njen je moto support the best & transform the rest. Kako se uspješno bavimo iluzijama, kako su Sesvete osvojile Japan te tko su ovogodišnji laureati saznajte ovdje.
Četvrtak, 7.7.
STIGLE SU PROCJENE VRIJEDNOSTI PODUZEĆA ZA 2021.
Napokon možemo usporediti koliko su hrvatska poduzeća vrijedila prije i nakon koronakrize te koliko su se oporavila. Zajedno s domaćom kućom Prima Bon, koja upravlja bon.hr poslovnim portalom te razvojnim partnerom MIT Softwareom, prvi i jedini u ovom dijelu Europe razvili smo procjenu poduzeća za svako poduzeće koje je obveznik godišnjih financijskih izvještaja.
Ove procjene možete pregledati ako imate Premium+ paket na bon.hr portalu ili narudžbom Certifikata procjene vrijednosti za one koji žele procjenu samo za jedno poduzeće.
Time smo omogućili da svaki poduzetnik u Hrvatskoj može saznati približnu vrijednost svog poduzeća bez da ulazi u skupe procese dubinskog snimanja koje bi platio 50 ili 100 puta više.
Na ove procjene vrijednosti ću se uskoro osvrnuti detaljnije, no zasad mogu reći da su inicijalne brojke pozitivne te da je kapitaliziranost najvrjednijih 1000 poduzeća rasla.
Srijeda, 6.7.
PARITET PRED VRATIMA?
“Kralj dolar” bliži se izjednačavanju tečaja s eurom. Mogli ste o tome već čitati na ovome blogu. Od početka godine, kad je tečaj EUR/USD bio blizu 1,15, sad je pao ispod 1,02. Yahoo Finance prenosi: “S europskim gospodarstvom koje tetura prema recesiji, trgovci [na financijskim tržištima, op.prev.] su sve uvjereniji da je probijanje pariteta eura s dolarom neizbježno.”
Europska unija je ostala u nezavidnoj poziciji, s obzirom na dubiozne odluke ECB-a po pitanju inflacije, energetsku ovisnost o dobavljačima izvan EU, izloženošću najvećih zemalja po pitanju rasta cijene duga, politiku nearshoringa i druge nepovoljne aspekte. Monetarni projekt eura pokazuje slabosti u odlučivanju ECB-a te strukturne slabosti svojih gospodarstava: tržišni igrači procjenjuju da je on oslabio i da je dolar u kudikamo boljoj poziciji.
Osobno im ne mogu zamjeriti.
Utorak, 5.7.
NAJVAŽNIJI EKONOMSKI POKAZATELJI ZA PODUZETNIKE
Hoće li se recesija dogoditi ili će nas zaobići? Kad će inflacija prestati, i hoće li se cijene vratiti na staro? Trebam li se zaduživati ili štedjeti? A što kad prijeđemo na euro? Koji su ekonomski pokazatelji i brojke koje valja pratiti da budete u toku?
Ova i slična pitanja ne postavljaju mi samo poduzetnici, već i brojni drugi: prijatelji, rodbina, novinari i ljudi koje srećem u svakodnevnim situacijama.
Zato sam sastavio ovaj kratak popis. Naime, vjerujem da su za hrvatske poduzetnike ključni ovi ekonomski pokazatelji i vrijednosti:
1. Kretanje temeljne kamatne stope FED-a i ECB-a.
O njima često izvještavam na blogu jer o njima ovisi cijena novca: ne samo za pojedince, već i velike korporacije i države. Ova se stopa najčešće diže i spušta za 0,25 % (25 baznih bodova), ali može i za 0,5 ili čak 0,75 posto.
2. Kvartalni gospodarski rast (pad).
O tome kako se kreće BDP i raste li gospodarski rast ovisi i raspoloženje tržišnih aktera. Ako dva kvartala (tromjesečja) zaredom zabilježimo gospodarski pad, znači da smo u recesiji. Obratite pozornost da gledate desezonirane vrijednosti. U nas o tome izvještava DZS.
3. Godišnja stopa inflacije, svakog mjeseca.
Zvuči malo zbunjujuće, ali ono što vas zanima je kako se kretala stopa inflacije u odnosu na isti mjesec prošle godine. Primjerice, lipanj ove godine u odnosu na lipanj prošle godine, i tako svaki mjesec. Po tome možete vidjeti ubrzava li inflacija ili gubi dah. Korisno je i pogledati je li to većinom bila cijena energije ili pak prehrambenih artikala. I o ovoj veličini izvještava DZS.
4. Cijena nafte (Brent Crude Oil).
Kod cijene nafte, preporučujem da pratite Brent sirovu naftu (Brent Crude). O tome gotovo u stvarnom vremenu izvještava stranica Trading Economics i daje kratak komentar.
5. S&P 500.
Najvažniji svjetski burzovni indeks je Standard & Poor’s 500 ili skraćeno S&P 500. On obuhvaća 500 najvećih kompanija kojima se trguje na američkim burzama i može ga se pratiti na specijaliziranim portalima kao što su Yahoo Finance ili MarketWatch. Za poduzetnike koji puno prevoze ili rade sa sirovinama bih preporučio da prate i Baltic Dry Index.
Naravno, ovi ekonomski pokazatelji i vrijednosti nisu dovoljni za sve industrije, ali će vam pružiti okvirni pregled o tome kamo se kreće domaće i svjetsko gospodarstvo.
Ponedjeljak, 4.7.
DVA DESETLJEĆA U ŽIVOTU HRVATSKIH PODUZETNIKA (III)
Stigao nam je i treći dio analize dva desetljeća poslovanja hrvatskih poduzetnika! U prva dva nastavka prikazali smo analizu prihoda i dobiti kroz 20 godina poslovanja hrvatskih poduzetnika. Bavili smo se i rizikom zombifikacije te pokazali da je prošla godina bila uvjerljivo najuspješnija u ovome stoljeću. Iako je sporiji rast troškova rada kumovao rezultatu, raduje što se isto može reći i za izvoz. Uočili smo velik doprinos ukupnog izvoza i neto izvoza rezultatima što upućuje na duboke strukturne promjene.
U trećem nastavku osvrnut ćemo se na investicije i njihovu rentabilnost kroz različite pokazatelje. Nadalje, ono o čemu se dosta pisalo na Labu, a i ja se slažem s tim stavom, je da postoji dugoročna opasnost od stvaranja ovisnosti o EU fondovima. Provjerite što provedena istraživanja govore o tome.
Konačno, bolji rezultati u 2021. bi trebali imati utjecaj i na procijenjenu vrijednost poduzeća, koju možete na pojedinačnoj razini provjeriti na Bon.hr portalu, za koji sam razvio metodologiju procjene vrijednosti poduzeća.
Više o procjenama vrijednosti poduzeća uskoro na Ekonomskom labu.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
