Tjedna čitanka #70

Nestašica dizela

Već sedamdeseta tjedna čitanka je pred vama, a u njoj ne teče med i mlijeko. Doduše, govorit ćemo o medu i izazovima za pčelare, malu i ranjivu granu poljoprivrede. Tu je mišljenje WTO-a o izgledima za trgovinsku razmjenu u 2023. Donosim prvi dio pregleda intrigantne knjige Joachima Klementa o geoekonomiji, iz pera Mihaela Stančirevića. Na koncu, provjerite zašto su važni brazilski izbori i čeka li nas, nakon gašenja brojnih europskih rafinerija, nestašica dizela?

Petak, 21.10.

IZAZOVI ZA PČELARE

Nakon Kine, EU je drugi najveći proizvođač meda. Zanimljivo je da od 2017. proizvodnja pada, s 1,88 milijuna tona na svjetskoj razini na 1,77 milijuna tona u 2020. Malo više od četvrtine proizvodnje dolazi iz Kine. Uvoz u EU najvećim dijelom dolazi iz Ukrajine (31 %) i Kine, (28 %). Najviše uvoze Danci i Poljaci. Svjetsko tržište meda vrednuje se na oko 8,6 milijardi dolara u 2021. Očekuje se da će u ovom desetljeću rasti godišnjom stopom od 5,2 %, što je donekle i očekivano nakon pandemije koronavirusa.

Hrvatska proizvodi oko 8 tisuća tona meda (oko 0,05 % svjetske proizvodnje). Naši pčelari već dulje vrijeme upozoravaju na problem patvorina. “Krajnje je vrijeme da se državne institucije prime posla, da počnu provjeravati sve proizvode koji se nazivaju medom, a često to nisu”, poručuju iz udruge pčelara (izvor: Agroklub). Ulaskom Hrvatske u schengenski prostor izazovi po pitanju kvalitete meda past će i na Hrvatsku.

No, proizvodnja meda ne podrazumijeva samo kvalitetu i suzbijanje nelojalne konkurencije te potragu za poticajima. Ona treba i dobro financijsko upravljanje. Praćenje vijesti o inflaciji i priprema na promjene u uvjetima financiranja nije nešto što je rezervirano samo za brokere ili direktore velikih kompanija.

Naposljetku, naše gospodarstvo čini 99 % mikro i malih poduzetnika. Samo 1 % poduzeća spada u srednja i velika. Mikro i mali zapošljavaju i dvije trećine radne snage. Dobro poslovno i financijsko upravljanje zato je ključno za svaki obrt, trgovačko društvo ili OPG. Kad bismo imali osnovnu financijsku disciplinu, praćenje okruženja i barem planiranje novčanog toka, brzo bi počeli teći “med i mlijeko”.

Četvrtak, 20.10.

WTO UMANJILA PROCJENU RASTA TRGOVINE ZA 2023.

“Svjetska trgovinska organizacija [WTO] umanjila je prognozu globalnog rasta trgovine za sljedeću godinu na 1 % s 3,4 %, s obzirom na to da su rastući troškovi energije i više kamatne stope smanjile potrošačku potražnju. ‘Slika za 2023. je znatno mračnija’, izjavila je glavna direktorica Ngozi Okonjo-Iweala”, prenosi AP News.

Rastući troškovi energije trebali bi smanjiti volumen trgovine energentima, dok bi povišene kamatne stope trebale otežati nabavku kapitalno-intenzivnih dobara poput nekretnina ili vozila. Određeni dio smanjenja trgovine ovisi i o slijedu rata u Ukrajini: više sankcija za Rusiju značit će i nižu trgovinsku razmjenu. O visini inflacije ovisi i hoće li središnje banke nastaviti oštro povisivati kamatne stope. Dakle, jedan je dio ključnog utjecaja na trgovinu geopolitički, a drugi monetarno-financijski.

Kako u svemu tome stoji Hrvatska? Još uvijek možemo jako puno napredovati po pitanju trgovine. Izvozimo samo oko polovice BDP-a, dok je susjedna Slovenija na 83,53 %. Za zamisliti se!

Srijeda, 19.10.

UTJECAJ RATOVA I BOGATSTVA RESURSIMA NA GOSPODARSTVO

Mihael Stančirević za ovaj je blog pripremio prikaz knjige “Geoekonomija: međuigra geopolitike, ekonomije i investicija” ili izvorno “Geo-Economics: The Interplay Between Geopolitics, Economics, and Investments” Joachima Klementa. Geoekonomija pomaže ulagačima razumjeti kako geopolitički trendovi pokreću tržišta kapitala. Stručnim tretmanom geopolitičkih narativa u kontekstu njihovih utjecaja na ekonomiju i tržišta kapitala, djelo se razlikuje od brojnih geopolitičkih knjiga i eseja koji su od malo ili nimalo koristi ulagačima.

Posebno je to izraženo s obzirom na to da politički znanstvenici i stručnjaci za međunarodne odnose nisu osposobljeni razmišljati kao ulagači. U prvom dijelu niza Geoekonomija pročitajte o utjecaju oružanih sukoba i pristup prirodnim resursima iz kuta autora ove knjige!

Utorak, 18.10.

ŠEĆERA AMO, JER NEMA UTJEHE U DIZELU

Brazilski su izbori za nas važniji nego što mislimo. Zašto? Ako dođe do nestašice dizela, neće biti šećerne repe. Samim time ni šećera, a možda i drugih poljoprivrednih kultura. Š to se događa?

  • OPEC+ smanjuje vađenje nafte da podigne cijene sirove nafte. One su pale sa 120 dolara na početku rata na 90 dolara po barelu. Tako uz sankcije Rusiji, velike sile poput SAD-a (koju čekaju izbori za Kongres u studenom) i Francuske (štrajk u rafinerijama) koriste svoje strateške rezerve. Trgovci naftom se natječu i daju premiju na nedostajući dizel, koji se koristi i kao zamjena za nedostajući plin.
  • Proizvođači šećera, poput onih u Francuskoj, zbog nedostaka goriva ne mogu nastaviti s razinom potrebne proizvodnje. Snižavanje proizvodnje započelo je ranije zbog mogućih redukcija u slučaju potpunog prekida opskrbe plinom.
  • Drugi je krug brazilskih izbora. Oba kandidata imaju snažne stavove oko energetike. Bolsonaro je obećao privatizirati državnog naftnog diva i regulatora cijena Petrobras (državni udio 50,3 %). Bolsonaro i Petrobras su bili u sukobu zbog podizanja cijena goriva. Slično kao i Biden američke naftaše, Bolsonaro je optuživao Petrobras za previsok rast cijena.
  • Uoči brazilskih izbora, smanjeni su savezni i državni porezi na gorivo. Tako su brazilske šećerane, koje mogu proizvoditi i šećer i etanol iz šećerne trske, izabrale proizvoditi šećer. Etanol se koristio kao gorivo, jer su porezi na fosilna goriva bili veći. Ovako je etanol izgubio cjenovnu prednost naspram benzina. Većina brazilskih automobila vozi na oba goriva.
  • Bolsonaro je rekao da ne planira ponovno uvesti poreze dogodine u slučaju reizbora. Zato se očekuje da tvornice izbjegavaju etanol i proizvode više šećera. Lula je, ako pobijedi, obećao promijeniti politiku cijena goriva u državnom Petrobrasu i sniziti cijene benzina. To bi dodatno smanjilo marže na etanol i tvornice bi ga manje proizvodile.

Sve je spojeno.

Ponedjeljak, 17.10.

NESTAŠICA DIZELA NA POMOLU?

Da nam je barem netko toldovao, reći će. Potencijalna nestašica dizela nije samo proizvod ograničenja cijena, već i nestašica drugih goriva. Evo kako.

Broj naftnih rafinerija u Europskoj uniji je 67. Najviše u Njemačkoj (11), Italiji (10), Š panjolskoj (8), Francuskoj (6) te Nizozemskoj (5). Još 7 zemalja ima barem 2 rafinerije nafte. Hrvatska spada u zemlje s jednom rafinerijom. Tijekom prošlog desetljeća proizvodnja ekološki štetnog loživog ulja u EU značajno je pala. U 2020. godini proizvedeno je 48 500 kilotona loživog ulja, što predstavlja pad od 62 % u usporedbi s 1990., kad je proizvedeno 127 000. Pad proizvodnje (rafiniranja) nafte u Europi dogodio se zbog ekoloških razloga.

U ovom trenutku, glavni razlog naglog skoka cijena dizela jest što su dva tankera preusmjerena prema Istočnoj obali SAD-a dok su bili na putu prema Europi (čitaj: Amerika plaća više). Radnici u francuskim rafinerijama štrajkaju zbog plaća više od tri tjedna. SAD, s druge strane, ima najniže sezonske zalihe u posljednjih 40 godina. Ulazi u zimu i nalazi se pred izborima (Midterms), pa bi za Bidenovu administraciju bilo jako loše da nema goriva. Dužnosnici u Bidenovoj administraciji vršili su pritisak na “naftaše” da ograniče izvoz u inozemstvo, a obnovljena mantra o ekstra profitu dolazi od Bidena, koji je time najviše ciljao naftnu industriju.

Nestašice i/ili skupe cijene plina tjeraju na zamjensko rješenje: lož-ulje! Sve to pojačava pritisak na dizelska goriva. Trgovci naftom trenutno plaćaju premiju na dizel, što može potaknuti inflaciju.

U hrvatskom slučaju “mali pumpaši” razmatraju ustavnu tužbu protiv Vlade koja mjesecima ograničava maloprodajne cijene goriva. A nedostajući rafinerijski kapaciteti imaju puno veze sa zatvaranjem u proljeće 2020. i nedostatkom investicija.

Besplatnog ručka nema, to odavno znamo. Potencijalna nestašica dizela zato je cijena neodgovorne energetske politike.

***

Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: